Page 24 - STAV broj 147-148
P. 24
politika
u vrijeme Zdravka Marića, da bi na kraju
Plenković jednim i posljednjim udarcem
pera otpustio sva dugovanja Vrhbosanskoj
nadbiskupiji.
UOČI VELIKOG OPROSTA CJELOVITOG Članak na
DUGA, HRVATSKI POREZNI OBVEZNICI portalu
PLATILI OKO 9 MILIONA KUNA
“Faktograf”
“Po dospijeću prve rata predmetnog
kredita u 2014. godini, Vrhbosanska nad- kredit, donesena odluka Nadzornog odbo- ne spominju dotičnu tvrtku, u zahvali
biskupija nije bila u mogućnosti pod- ra”, kazao je Šuker. Što se tiče neplaćanja prilikom otvaranja svećeničkog doma
miriti predmetnu ratu te je nadbiskup rata kredita, Šuker u odbranu Vrhbosan- sjetio ih se nadbiskup Puljić. Zahvalio
metropolit vrhbosanski kardinal Vinko ske nadbiskupije navodi da je sagradila se “izvođaču radova, poduzeću ‘Stipić’
Puljić zamolbom zatražio pomoć od Dr- garažu, koja je trebala finansirati vraćanje d.o.o. iz Zagreba’” (iako se zapravo radi
žavnog ureda za Hrvate izvan RH. Za- kredita, a naglasio je i da se “HBOR ne o firmi “Stipić Grupa” d.o.o.), ali i neizo-
molbe za pomoć pri plaćanju rata kredi- financira iz proračuna”. Podsjetimo, jedi- stavnim podizvođačima, u ovom slučaju
ta HBOR-u upućene su i u 2015. i 2016. ni vlasnik HBOR-a je država, a temeljni magnatu “Ans-Drive” iz Sarajeva te nad-
godini. Slijedom toga je Vlada u 2014., kapital utvrđen je Zakonom u visini od zornom poduzeću “Fabing” d.o.o. iz Sa-
2015. i 2016. godini rješenjem odobrila 7 milijardi kuna, čiju dinamiku uplate rajeva, “kao i vrhbosanskom svećeniku
sredstva Vrhbosanskoj nadbiskupiji na iz Državnog proračuna određuje Vlada. vlč. Ivanu Tolju, koji je pratio cijeli tijek
teret Proračunske zalihe Državnog pro- gradnje”. Radi se o utjecajnom kleriku u
računa. Na teret Proračunske zalihe Dr- Šuker se nije sjetio po kojem je progra- hrvatskom izdavaštvu, moćniku hrvatske
žavnog proračuna Republike Hrvatske u mu finansirana Vrhbosanska nadbiskupija, franšize austrijske kuće “Styria”, koja iz-
2014. godini isplaćeno je 3.256.032,75 kuna budući da je to događaj star 10 godina, no daje najtiražniji dnevnik u RH 24sata te
za podmirenje prve rate kredite, u 2015. Vlada i HBOR jesu: Kredit kupcu, koji je, Večernji list.
godini 2.916.549,70 kuna za podmirenje kako navodi HBOR, “standardan način po- U međuvremenu je “Stipić Grupa”,
druge rate kredita te za podmirenje tre- ticanja domaćeg izvoza” jer povećava kon- nakon akumulacije duga od skoro 600 mi-
će rate kredita u 2016. godini isplaćeno kurentnost domaćih izvoznika i omoguću- liona kuna, zapala u probleme: pokrenuta
je 2.884.936,98 kuna”, pobrojala je Vla- je hrvatskim tvrtkama dobivanje poslova je najprije predstečajna nagodba, koja je
da u odgovoru na naš upit. Ukupno je, u inozemstvu “bez znatnijeg angažiranja zaustavljena kad su u ovoj firmi krenule
dakle, na otplatu kredita crkve u BiH iz vlastitog kapitala ili kreditnih sredstava”. istrage oko malverzacija. Prije toga je “Sti-
državnog proračuna u te tri godine otiš- pić Grupa” kupila zgradu Zagrebačke ban-
lo 9.057.519,43 kune. Da bi Vlada RH “[B]anka, u ovom slučaju HBOR, odo- ke kod “Importannea”, u sklopu Projekta
sad preuzela i ostatak duga Vrhbosanske bri kredit stranom kupcu za kupnju hr- “Paromlinska”, vrijednog čak 120 milio-
nadbiskupije prema HBOR-u, koji izno- vatskih roba ili usluga. Sredstva kredita na kuna. Tada su mediji izvijestili da će se
si 1.969.342,81 eura (plus kamate). isplaćuju se direktno izvozniku sukladno dug namiriti prodajom nekretnina i udje-
izvoznom ugovoru, a inozemni kupac ot- la grupe u nekoliko projekata u Zagrebu.
Banski dvori na pitanje o razlozima plaćuje kredit sukladno uvjetima defini- Repovi građevinskog booma iz “zlat-
preuzimanja duga navode da polaze od ranim u Ugovoru o kreditu”, pojašnjavaju nog doba” Ive Sanadera, a koji su eksplo-
ustavne obveze RH prema hrvatskom sam program, a zatim i konkretan kredit dirali u godinama krize, očigledno se još
narodu u drugim državama definirane odobren Vrhbosanskoj nadbiskupiji. uvijek vuku po Hrvatskoj, pa čak i preko
člankom 10. Ustava Republike Hrvatske, njenih granica. Obećavana obnova i razvi-
koja je “čvrsto opredjeljenje Vlade”. Su- “Podnositelj zahtjeva za odobrenje tak pretvorila se u niz megalomanskih i
kladno tome, ona vodi sustavnu brigu za kredita prema HBOR-u bio je hrvatski neisplativih projekata, s uvijek istim he-
osiguranje opstojnosti i položaja Hrvata u izvoznik, sukladno programu kreditira- rojima u glavnoj ulozi. Problem je opet
Bosni i Hercegovini i “poduzimanje od- nja, koji je sklopio građevinski ugovor o u privatizaciji profita i socijalizaciji rizi-
govarajućih mjera iz svog djelokruga za izvođenju radova na izgradnji svećeničkog ka, jer – bez obzira na mogući strateški
ostvarivanje tog strateškog cilja”. Odluka doma u Sarajevu s Vrhbosanskom nadbi- interes smještaja 24 svećenika u domu u
o preuzimanju duga pala je nakon što je skupijom”, objašnjava HBOR u odgovoru Sarajevu – milionski dugovi padaju na
Vlada uzela u obzir činjenicu da Nadbi- na upit Faktografa. teret državnog proračuna i poreznih ob-
skupija ne može podmirivati obveze po veznika, izravno, kroz proračunske zali-
gore navedenom kreditu, a “imajući u vidu KO JE DOBIO NOVAC he, ili kroz veliku sanaciju zvanu pred-
općepoznatu okolnost da je Katolička cr- stečajna nagodba. n
kva u Bosni i Hercegovini već stoljećima Spomenuti izvoznik roba i usluga, i to
prenositelj hrvatske kulture i identiteta”. u zemlju poznatu po jeftinoj radnoj snazi,
naročito u građevinskom sektoru, jeste
“Jačanje svih veza s Hrvatima u BiH, “Stipić Grupa”. Premda HBOR i Vlada
kao i potpora njihovoj opstojnosti u BiH
i osiguranje njihove pune jednakoprav-
nosti ustavna je obveza i strateški in-
teres RH”, potcrtavaju u odgovoru. Na
sličnom je tragu bio i Ivan Šuker kada
smo ga upitali kako se taj kredit uklopio
u ulogu HBOR-a.
“Netko bi progovorio da nešto nije u
redu. Temeljem papira, nakon što su nad-
ležne službe HBOR-a obradile zahtjev za
24 28/12/2017 STAV
