Page 23 - STAV broj 147-148
P. 23
prvo u nizu pitanja otvorenih kada su propisanu Zakonom o HBOR-u? Pri- A četvrto: zašto su se do sada, u tri
Banski dvori odlučili da će hrvatski po- tom, hipoteka na zgradu u Dubrovniku u navrata, rate ovog kredita vraćale iz pro-
rezni obveznici platiti dug Vrhbosanske vlasništvu Vrhbosanske nadbiskupije računskih zaliha ako Zakon o proraču-
nadbiskupije prema HBOR-u, kao što su ne pokriva ni četvrtinu njegove vrijed- nu lijepo u svom 56. članku kaže da se
ga, uostalom, plaćali i do sada. nosti, već je osiguranje “teško” samo zalihe troše za “nepredviđene namjene”,
1.088.350,00 eura. pa se precizira da su to rashodi nastali
To prvo pitanje glasi: Kako je uop- kao posljedica elementarnih nepogoda,
će moguće da razvojna banka finan- Drugo važno pitanje jeste zašto po- epidemija, ekoloških nesreća ili izvan-
sira vjersku zajednicu u susjednoj rezni obveznici uopće preuzimaju takav rednih događaja i ostalih nepredvidivih
državi, odnosno, kako se takav kredit, dug, i to dva preostala miliona eura, što je nesreća, ili druge nepredviđene rashode.
od 4,5 miliona eura, za izgradnju sve- skoro polovica kredita. Treće pitanje jeste Čak se strogo zabranjuje njeno korištenje
ćeničkog doma uklapa u ulogu banke ko je zaradio 4,5 miliona eura. za pozajmljivanje. Doduše, ne piše izrije-
kom da se ne mogu koristiti za vraćanje
Svećenički dom tuđe pozajmice, no i bez toga se Vlada
toliko razmahala da se to može pravdati
samo nacionalnim interesom, što je i uči-
nila: ako neko s otplatama kredita kasni
konzistentno godinama, u milionskim
iznosima, onda se teško može reći da se
radi o nečemu nepredvidivom, a kamoli
nesreći, epidemiji ili havariji opasnoj za
stanovništvo.
Podsjetimo, prvi je reagirao Centar za
mirovne studije, podsjećajući Vladu da
su brojni građani u RH, kada više nisu
mogli servisirati vlastite dugove, završili
pod ovrhama i na ulici.
Žestoko im je uzvratio vrhbosanski
nadbiskup Vinko Puljić, kazavši da se
“ne radi ni o kakvom oprostu (duga) nego
jednostavno o davanju naše imovine pod
taj dug koji imamo, a sve ostalo – to je
kampanja iz Hrvatske, koja inače prema
nama često puta negativno pristupa bez
da cjelovitu istinu sazna”. Namjerno ili
nenamjerno, nije se osvrnuo na cjelovi-
ti iznos preostalog kredita, jer sve ostalo,
nakon što se proda zgrada Nadbiskupije
s vrtom u Dubrovniku, plaćaju porezni
obveznici Hrvatske. Otprilike je u isto
vrijeme i premijer Plenković odluku
objasnio strateškim interesom “potpore
hrvatskom narodu u BiH”.
No, cjelovita je istina da je taj “hrvat-
ski narod u BiH” krajnje malobrojan: radi
se o dvadesetak svećenika koji će svoje
umirovljeničke dane provoditi u domu
vrijednom šest miliona eura, koji se pro-
stire na 6.000 četvornih metara. Sadrži
samo 24 apartmana od 50-ak “kvadra-
ta” uz prostore za molitvu i rekreaciju,
pod nadzorom medicinskog osoblja. Da
se radi o komfornom i kvalitetno građe-
nom prostoru, potvrdio je i Fabijan Sta-
nušić, voditelj gradnje svećeničkog doma.
Kredit se trebao otplaćivati uz pomoć 90
garažnih mjesta, koja od 0 do 24 koštaju
dvije marke po satu ili manje uz popust
na dnevnu, mjesečnu ili godišnju kartu.
Tu su i četiri poslovna prostora površine
50 m2 te jedinstven višenamjenski prostor
od 350 m2. Ipak, obrtaj nije bio dovoljan,
pa su rate kredita u više navrata padale na
teret proračunskih zaliha, kako u vrijeme
SDP-ovog ministra Borisa Lalovca, tako i
STAV 28/12/2017 23
