Page 79 - STAV broj 304-305

jednom starom rukopisu, splitski nadbi-
skup morao zabraniti svojim svećenici-
ma da uvečer izlaze na ulice i pjevaju uz
lutnju. Dojčinović tvrdi kako je najpo-
znatiji lutanist tog doba bio Franciscus
Bossinensis (Franjo Bosanac). Navodi
da je Franjo rođen krajem 15. stoljeća
negdje u Bosni te da je živio u Veneciji.
Specijalizirana stranica lutnja.net ta-
kođer donosi mnoštvo radova u kojima
se spominje ime Franje Bosanca. Tako
Lovro Županović svojata Franju Bosanca
nazivajući ga “jednim od prvih hrvatskih
skladatelja”, iako piše da je Franjo rođen
u Bosni krajem 15. stoljeća.
“Može se sa sigurnošću navesti da
je rođen krajem 15. stoljeća, oko godine
1490., i to najvjerojatnije u Bosni; da je
živio u Veneciji i radio u tiskari muzikalija
Ottaviana Petruccija te da je prijateljevao
s protonotarom (prvi bilježnik) crkve Sv.
Marka Gerolamom Barbadigom, kome
je posvetio svoje djelo. Sve je to on sam
naveo bilo u predgovorima znamenite
dvosveščane zbirke Tenori e contrabassi
intabulati col sopran in canto figurato per
cantar e sonar col lauto (Venecija, 1509.;
Fossombrone, 1511.) svoga opusa bilo
u posvetnom sonetu što ga je dodao tim
predgovorima. Ostat će, međutim, i dalje
tajna što znače tri inicijala BMF koja
je stavio uz svoje ime ispred posvetnog
soneta, kao i godina i mjesto njegove u kojoj se dodaje još i ovo: “U Bosanče-
smrti”, piše Županović. vu su djelu već izražene nove težnje koje
Dragomir Plamenac pretpostavlja da su se pojavile u evropskoj glazbi njego-
bi Bossinensis mogao biti bosanski franje- va doba. Obradbama frottola za jedno-
vac ili možda dvorski muzičar nekog od glasje i instrument B. pripravlja razvoj
bosanskih kraljeva te da je umro u Italiji ranobarokne monodije, a instrumental-
krajem polovine 16. stoljeća. Podatke o nim ricercarima, koji se ubrajaju među
životu i radu Franje Bosanca nalazimo prve tiskane skladbe te vrste, pridonosi
i u Hrvatskom biografskom leksikonu, koji oblikovanju samostalne instrumental-
je izdao Leksikografski zavod “Miroslav ne glazbe. Stoga se njegovim zbirkama,
Krleža”. U tamo objavljenoj biografi- iako su nepretenciozna opsega i sadrža-
ji stoji da je Franjo Bosanac rođen oko ja, pridaje kao vjesnicima nove prakse
1480. ili 1490. godine. posebno povijesno značenje ne samo u
“Po latiniziranom prezimenu ili na- okviru hrvatske glazbene kulture već u
dimku, kojim se potpisao na objavlje- evropskim razmjerima.”
nim djelima, zaključuje se da je rođen u Doktor muzikoloških znanosti Zija
Bosni, što je prihvatila većina stranih i Kučukalić u svom je radu Počeci razvoja
naših muzikologa (A. Prosnitz, G. Reese, profesionalne muzičke djelatnosti u Bosni i
D. Plamenac, A. Vidaković, J. Andreis i Hercegovini pisao kako iz dubrovačkih
dr.). Oskudne podatke o njegovu životu izvora saznajemo da su još u srednjo-
moguće je crpiti jedino iz predgovora i vjekovnoj bosanskoj državi, analogno
posvetnog soneta kojima je popratio iz- drugim sličnim feudalnim sredinama,
danja svojih djela; tiskanih u dvije knjige postojali profesionalni muzičari, pjevači dokazuje na to da se može govoriti o
istoga naslova Tenori e contrabassi intabu- i svirači i da je u doba političkog i eko- brojnim artistima pjevačima, sviračima
lati col sopran in canto figurato per cantar nomskog uspona društva njihova djelat- i plesačima.
e sonar col lauto. Obje je knjige tiskao nost bila relativno bogata. Iako se radi o U to je doba, piše Kučukalić, muzič-
glasoviti mletački nakladnik Ottaviano vrlo oskudnim vijestima, kratkim bilješ- ka djelatnost bila uglavnom dio druš-
Petrucci, prvu (Libro Primo) u Veneciji kama koje su sačuvane u dubrovačkim tvenog i kulturnog života na dvorovima
1509, drugu (Libro Secundo) u svojoj ti- arhivima i odnose se u većini slučajeva vladara i feudalne vlastele. Zabavljači,
skari u Fossombroneu 1511. Iz tih izda- na materijalnu nadoknadu bosanskim pjevači, svirači i plesači u svim se do-
nja izlazi da je Bosanac u doba njihova muzičarima za njihovo učešće prilikom stupnim izvorima pominju latinskim
objavljivanja, tj. početkom XVI st., ži- raznih svečanosti u Dubrovniku, Kuču- imenima koja su se odnosila na vrstu
vio u Veneciji”, napisano je u biografiji kalić tvrdi kako kvantitet tih podataka vještine ili na svirača prema nazivima

STAV 31/12/2020 79