Page 83 - STAV broj 304-305

Jedna od prvih destinacija na projektu “Arhiva plenata” bila je Bosna i Hercegovina. O
motivima Kahnovog interesiranja za Bosnu i Hercegovinu možemo samo nagađati. Vjerovatno
je njegovoj odluci da je posjeti doprinijela i činjenica da je sjećanje na Osmanlije u Bosni još
bilo svježe. Moguće da se Kahn nadao da će baš tu, u Evropi, pronaći specifične kulturne

forme nastale spajanjem orijentalnog i evropskog duha.

Od 1908. do 1930. godine Kahn je tradicije koegzistiraju jedna pored dru-
radio na razvoju poznate filmske arhi- ge u savršenom skladu. “Vrtovi svije-
ve Le Archives de la Planete (Arhiva plane- ta” odmah su postali mjesto okupljanja
te). Ogroman dio imetka trošio je na rad francuske i evropske inteligencije, pisa-
najvećeg etnološko-fotografskog projekta. ca i umjetnika, i to su ostali sve do 1930.
On obuhvata više od 100 sati dokumen- godine, kad je Kahn bankrotirao. Baš je
tarnog filma i preko 72.000 fotografija te godine zbog bankrota morao obusta-
iz cijelog svijeta. Jedan takav projekt na viti i projekt “Arhiva planeta”, po kojem
početku 20. stoljeća zahtijevao je mnogo je ostao upamćen.
više nego se danas može i zamisliti. Teš- Kako je kazao u jednom intervjuu
ka fotografska oprema morala se prevo- početkom 1930-ih godina, projekt “Ar-
ziti kolima. Staklene ploče, njih između hiva planeta” bio je njegov obračun s
300 i 400 po svakoj ekspediciji, bile su imperijalizmom, koji unificira svijet do
poslagane u obloženim kožnim kovčezi- te mjere da gubi svoju šarolikost. Male
ma. Uz to su još nošeni stativi i kamere. kulture nestaju, a industrijska proizvod-
Eksponirane ploče razvijale su se tokom nja i imperijalni zahtjevi postepeno uni-
noći u šatorima koji su služili kao tamne ficiraju planetu, te se nužno gube stare Mostar,Žena,
(Albert Kahn) 19.10.1912.
komore. Pritom je još valjalo organizirati
i logistiku, vodiče, te druge fotografe. Uz Buna s Bivoljeg brda Buna, Ali-pašina džamija
pomoć mnogih drugih fotografa, Kahn je (Albert Kahn) 1912. (Albert Kahn) 21.10.1912.
dvadeset godina putovao svijetom i sli-
kao ljude, gradove, krajolike i znameni-
tosti. Posjetio je više od pedeset država,
među kojima i Bosnu i Hercegovinu. U
našoj domovini Kahn je bio 1912. godi-
ne. Iako se u arhivu njegovih fotografija
navodi da je nekoliko fotografija slikano
1913. godine, vjerovatno je riječ o grešci,
s obzirom na to da se o Kahnovoj posjeti
Bosni 1913. godine ne može pronaći ni-
kakav drugi trag.

FILANTROP KOJI JE TEŽIO
UPOZNAVANJU KULTURA
Albert Kahn rodio se 1860. godine u
Marmotieru u sjeveroistočnoj Francu-
skoj. U dobi od dvadeset godina seli se
u Pariz, gdje radi kao bankar, a kasnije
studira književnost i pravo. Godine 1892.
postaje direktor i suvlasnik poznate banke
Goudchaux. Za života postaje glasoviti do-
brotvor te upoznaje brojne poznate osobe
svog vremena, poput Alberta Einsteina,
Austena Chamberlaina, Paula Valéryja...
Ovaj filantrop oduševljavao se kul-
turnim razlikama, pa je već 1893. godi-
ne, neposredno nakon što se obogatio – a
tada mu je bilo svega dvadeset tri godine,
inicirao izgradnju parka “Vrtovi svijeta”,
gdje je predstavio različite stilove uređe-
nja vrta, poput ružičnjaka, britanskog,
francuskog i japanskog vrta itd. Kahn
je s tim projektom predstavio utopijsku Mostar,
sliku svijeta u kojem različite kulture i (Albert Kahn) 20.10.1912.

STAV 31/12/2020 83