Page 80 - STAV broj 304-305
P. 80

DRUŠTVO



          instrumenata. Kada su u pitanju žon-
          gleri i lakrdijaši, spominju se iocula-
          tores, cugularii, buffones i hystriones, ali
          njihovu djelatnost nije moguće tačno
          diferencirati i nije poznato kako su se
          nazivali u Bosni. Kao svirače na različi-
          tim instrumentima izvori navode piferi i
          piffarii (frulaši), lautarius i lautares (lau-
          tisti), tubetae i tubicinae (trubači), pulsa-
         tores (svirači na udaraljkama), gnacharii
         i gnacharini (bubnjari)... Umjetnici se u
         arhivskim izvorima spominju prvi put
         15. novembra 1408. godine, kada du-
         brovačko Malo vijeće donosi odluku o
         poklonima dvojici žonglera i lakrdijaša
         bosanskog kralja (de donando duobus cu-
         gulariis et buffonibu domini renis Bossine).
            Zatim se 1419. godine susreće i prvo
          ime artiste iz Bosne, i to u odluci Malog
          vijeća da se načini odjeća za Pribiqna, io-
          culatora iz Bosne, u vrijednosti od 10 per-
          pera, a za njegovog slugu odjeća u vrijed-
          nosti od četiri perpera. Posljednji izvori
          datiraju iz 1463. godine, kada se spominju
          frulaši, bubnjari i trubači vojvode Petra
          Pavlovića. Kakav su ugled artisti iz Bosne
          uživali, govori i podatak iz 1422. godine,
          kada je dubrovačko Veliko vijeće odobrilo
          kraljevim artistima izuzetno visok dar od
          120 perpera, a u istoj se odluci ističe da su   šesnaest artista iz Bosne i Huma pa da   Veneciji, gdje je, vjerovatno, i umro po-
          ovi kraljevi majstori došli u Dubrovnik   se sagleda kako se brzo proširila i razvi-  četkom druge polovine XVI vijeka. Da
          da iskažu čast kraljevoj zemlji.   la njihova djelatnost.            je rodom iz Bosne, svjedoči nadimak
            U periodu od ovih približno šest de-  Kučukalić dalje navodi kako se u 16.   Bosanac (Bossinensis), kojim su potpi-
          cenija broj učestvovanja bosanskih artista   stoljeću javlja Franjo Bosanac (Francis-  sana njegova štampana djela (Francisci
          na raznim svečanostima u Dubrovniku   cus Bossinensis), za njega, bez sumnje,   Bossinensis Orus), a pošto se radi o uobi-
          stalno se povećavao, sastavi su postaja-  najzanimljivija ličnost muzičke historije   čajenoj praksi tog vremena (npr. Jakob
          li brojniji i raznovrsniji pa se s pravom   Bosne i Hercegovine. Iako ga tako ocje-  Gallus Carniolus), ovakvo tumačenje
          može pretpostaviti da je i sam reperto-  njuje, Kučukalić piše kako Bosančeva dje-  Bosančevog porijekla nije sporno. Pot-
          ar bivao sve bogatiji. Dovoljno je samo   latnost nije mogla imati utjecaj na razvoj   pisivao se još i sa inicijalima BMF, što
          navesti da je prilikom svečanosti Sve-  muzičke kulture u Bosni i Hercegovini.   bi se moglo tumačiti kao Bossinensis
          tog Vlaha u Dubrovniku 1457. godine   “Naime, on je rođen u Bosni kra-  Magister Franciscus”, zapisat će dok-
          učestvovalo četrnaest, a 1459. godine   jem XV stoljeća, ali je život proveo u   tor Kučukalić.     n



                                                                        Adresa:         tel: +387 33 777 030
                                                           Butmirska cesta bb,          fax: +387 33 777 031
                                                                   71210 Ilidža         mail: info@velbos.ba
                                                                                              www.velbos.ba
                                VAŠ PARTNER U GRADNJI
                                VAŠ PARTNER U GRADNJI



















         80  31/12/2020 STAV
   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84   85