Page 24 - STAV broj 439

POLITIKA

Stvarni problem nije u izjašnjavanju građana

NEMA RASPRAVE O

VLASTITOM IMENU,

BOŠNJACI SU REKLI SVOJE

Šta god da je posrijedi, u javnosti se ovo problematiziranje bošnjačkoga identiteta ne da protumačiti
drugačije nego kao udžbenički primjer pokušaja razvlačenja pameti narodu koji živi i opstaje na vjetrometini
vremena i prostora. Kurtćehajić bi da raspravlja o bošnjaštvu i kao eliksir prodaje ideju „bosanskog
naroda“ u trenucima kada Bošnjaci naučnim i kulturnim radom nadoknađuju praznine nastale kroz
čitavo stoljeće u kojem im je negirano, pa čak i zabranjeno nacionalno ime, jezik, kultura i tradicija.

Piše: Elvir RESIĆ održanom prije deset godina, kada je poslije Mađara, dok u Hrvatskoj Bošnjaka
običnom čovjeku valjalo približiti u nau- ima 24 hiljade i druga su po brojnosti na-
ci utemeljen stav o tome kako će se popi- cionalna manjina, nakon Srba. U obje ove
olemike, debate, rasprave, posebno sati. Oni koji imaju malo bolje pamćenje države aktivna su bošnjačka nacionalna
one javne, mogu biti plodonosne sjetit će se da su po Bosni tada vršljale i vijeća kroz koja Bošnjaci definiraju svoju
i poslužiti da se neko važno druš- po medijima gostovale nekakve grupe i društvenu ulogu.
Ptveno pitanje sagleda iz različi- organizacije, sa sjedištem u Srbiji, (to se I bez obzira na sve, deset godina na-
tih uglova, ili kako bi se narodski reklo lahko dalo prepoznati po govoru njihovih kon bosanskohercegovačkog popisa Suad
„pretrese“, ne bi li se došlo do korisnih aktivista), koje su isključivo u sredinama Kurtćehajić, čovjek koji po svom formal-
odgovora i kvalitetnijih rješenja. Važnih gdje žive Bošnjaci zagovarale da se građa- nom obrazovanju pripada učenim ljudi-
je tema napretek, državnih, političkih, ni izjašnjavaju kao Bosanci i Hercegov- ma, pokušava ponovo aktualizirati tu ap-
društvenih, kojima bi se akademska pa- ci. Pri tome, podrazumijeva se, ta dilema solviranu temu, nastojeći pred Bošnjake,
met morala baviti. nije stavljana pred one koji se osjećaju Sr- a pred koga bi drugog, postaviti dilemu
Kako, naprimjer, kod naroda razviti bima ili Hrvatima jer je pitanje etničke trebaju li biti to što jesu. Budući da je
sposobnost da razlikuje bitno od nebitnog, pripadnosti kod njih davno zaokruženo, javna plodonosna debata o nacionalnom
ili, recimo, kako da običan svijet razumije bez pukotina. Dakle, i tada se jurišalo na imenu Bošnjaka davno završena, danas je
svjetske i regionalne tokove i procese, da Bošnjake, da se s njima prave neki socio- bespredmetno raspravljati o suštini same
prepozna opasnosti koje prijete njegovom loški i demografski eksperimenti. teme i nije potrebno iznositi argumente
opstanku i sl.? Da bi to bila u stanju, inte- Srećom, s druge su se strane javili po- koji potvrđuju identitet i ime najbrojni-
lektualna elita prvo mora i sama biti kadra litički i vjerski autoriteti, akademici, uni- jeg naroda u Bosni i Hercegovini. Ipak,
osloboditi se vlastite taštine i konformiz- verzitetski profesori, pravnici, pisci i kul- ne uzimajući u obzir ranije javno iskazi-
ma i suočiti se sa stvarnim problemima turni radnici, sportisti, javno ohrabrujući vane Kurtćehajićeve stavove o istoj temi
društva. Oni koji to nisu kadri, umjesto Bošnjake da na popisnom listu zaokruže i ne propitujući razloge i motive njego-
da predvide i upozore na ono što tek tre- svoje historijsko i Ustavom definirano va današnjega kontriranja samome sebi,
ba da se dogodi, bave se trećerazrednim ime. Prema rezultatima tog popisa, na čije neophodno je ukazati na štetnost ovog
temama, stvarima koje su bile i prošle, ra- se objavljivanje čekalo gotovo tri godine, najnovijeg pokušaja otvaranja javne dis-
zglabajući o onome što su saznali iz me- 50.11 posto građana BiH reklo je da su kusije o bošnjaštvu.
dija, što su čuli na sijelima. Takvi postaju Bošnjaci, a njih se 52.86 posto izjasnilo Prvo, u vremenu kad nam se valja
svrha sami sebi i od njihovih akademskih da govore bosanskim jezikom. U cijeloj je suočavati sa stvarnim izazovima i traži-
titula niko drugi nema koristi. Većinu ih zemlji bilo 3.7 posto onih građana koji su ti odgovore na to kako odbraniti ustavni
je i devedesetdruga zatekla neinformira- se izjasnili kao Ostali, među kojima su i poredak i suverenitet na cijeloj teritoriji
ne i nespremne, pa godinama nisu bili u Bosanci i Hercegovci, Muslimani, Alban- države, koji se planskim djelovanjem anti-
stanju napisati niti jedan novinski članak, ci, Romi, Jevreji i drugi. Nastojanja da se državnih politika sve češće i sve otvorenije
a danas filozofiraju o tome šta je tada tre- Bošnjaci zbune i odreknu svoga historij- ugrožavaju, nama bi se nametnula raspra-
bala uraditi politika, kako je bilo najbolje skoga imena imala su minimalan učinak va o vlastitom imenu, po principu „selo
ustrojiti vojsku, na koji način nabavljati i cijela je priča o tome, za one koji umiju gori a baba se češlja“. Pri tome je manje
hranu i lijekove i sl. čitati i računati, dobila svoj konačan epi- važno da li je riječ o ciljanom odvlačenju
A bilo je i pozitivnih primjera. Kva- log. U susjednim su državama Bošnjaci društvene pažnje i energije ili o nespret-
litetan i svrsishodan angažman učenih druga po brojnosti nacionalna manjina – nom ostvarenju besmislene polemike
ljudi prethodio je popisu stanovništva, u Srbiji ih je gotovo 154 hiljade, najviše ili, možda, o pokušaju pojedinca da se u

24 4/8/2023 STAV