Page 25 - STAV broj 439
P. 25
poimanju kakvo imaju vodeće srpske i hr-
vatske političke elite, i Bosanac i Bošnjak
sinonimi su za narod koji sam po sebi,
svojom otpornošću i „demografskim
oportunizmom“, stoji kao prepreka na
putu ostvarenja njihovog dugoročnog
strateškog cilja – da u potpunosti za-
gospodare Bosnom.
Također, do kraja je kontradik-
torna tvrdnja da, „ako ne budemo
izgradili bosanski narod koji će pret-
hoditi stvarnoj, a ne samo formalnoj
bosanskoj naciji, dovešćemo BiH u
opasnost da bude podijeljena u tri
mini državice...“ Svakome bi, valjda,
do sada trebalo biti kristalno jasno
da opstanak Bosne ni prije tri dece-
nije ni danas nije bio ugrožen zbog
toga što se veliki broj njenih građa-
na izjašnjava kao Muslimani ili kao
Bošnjaci nego zato što su na nju zi-
nuli velikodržavni apetiti. Kada bi
nekim čudom izgrađivanje „bosan-
skog naroda“ i bilo ostvarivo, ta bi
činjenica ostala nepromijenjena.
A kada je riječ o bosanskoher-
cegovačkoj naciji, u modernom
smislu te riječi, zahvaljujući vladaju-
javnosti nametne kao autoritet koji ima udžbenički primjer pokušaja razvlačenja ćoj bošnjačkoj politici devedesetih godina
čarobno rješenje bosanske zagonetke. pameti narodu koji živi i opstaje na vje- prošloga stoljeća i njenom čvrstom uvje-
Šta god da je posrijedi, u javnosti se ovo trometini vremena i prostora. renju da je strategija opstanka bošnjač-
problematiziranje bošnjačkoga identite- Kurtćehajić bi da raspravlja o bošnjaš- kog naroda upravo u očuvanju cjelovite
ta ne da protumačiti drugačije nego kao tvu i kao eliksir prodaje ideju „bosanskog Bosne i Hercegovine, ona je, kao nacija
naroda“ u trenucima kada Bošnjaci na- državljana BiH, u međunarodnom pravu
učnim i kulturnim radom nadoknađuju već uspostavljena. To se najbolje vidi u
Kurtćehajić tvrdi: da nismo praznine nastale kroz čitavo stoljeće u odnosima s drugim državama, međuna-
prigrlili vlastiti bošnjački kojem im je negirano, pa čak i zabranje- rodnoj korespondenciji, diplomatiji i kon-
zularnim poslovima. Tako, naprimjer, za
no nacionalno ime, jezik, kultura i tradi-
identitet, Srbi i Hrvati bi cija. U svojoj imaginarnoj i iracionalnoj svakog američkog političara ili diploma-
zajedno s nama gradili „borbi“ za bosanstvo Kurtćehajić iznosi tu, policajca i službenika na aerodromu,
i nekoliko tvrdnji koje nemaju nikakvo
Srbin ili Hrvat s bh. pasošem, jednako
bosanski. Da je njegova uporište u društvenoj zbilji, a kojima, u kao i Bošnjak, pripada bosanskoherce-
teza neodrživa, najbolje isto vrijeme, Bošnjake optužuje za razbi- govačkoj naciji, i svaki od njih će, ako na
janje bosanskohercegovačkog društva jer
putovanju izgubi pasoš, rješenje tražiti u
govori zvanični podatak da, nisu „izabrali“ termin Bosanac. U jednom najbližem bh. diplomatsko-konzularnom
prema posljednjem popisu, od svojih nastupa kaže kako je vraćanje predstavništvu.
Stvarni problem Bosne nije u tome
historijskog imena Bošnjak 1993. „bila
manje od 53 posto građana greška“ i kako bi „naziv Bosanac koji je kako se njeni građani izjašnjavaju nego
govori bosanskim jezikom potpuno otvoren za sve konfesije kao i da li poštuju njen suverenitet i teritori-
jalnu cjelovitost i da li njene političke i
ateiste bio mnogo bolje rješenje i da bi
(ne bošnjačkim), dok 30.8 u sebi apsorbovao mnogo više građana akademske elite rade u njenu ili u korist
susjednih država. Intelektualna bi elita
BiH“. Drugim riječima, Kurtćehajić tvr-
posto govori srpskim, a 14.6 di: da nismo prigrlili vlastiti bošnjački kontinuirano trebala propitivati da li dr-
hrvatskim, što je u zbiru identitet, Srbi i Hrvati bi zajedno s nama žavni pravosudni organi koji se finansiraju
novcem poreznih obveznika procesuiraju
gradili bosanski. Da je njegova teza neo-
preko 98 posto. Ovim bi, drživa, najbolje govori zvanični podatak negiranje genocida i veličanje ratnih zlo-
valjda, trebalo biti jasno da, prema posljednjem popisu, manje od činaca. Naši bi najobrazovaniji ljudi, ako
53 posto građana govori bosanskim je-
sebe smatraju intelektualcima, morali do-
– kada bi neko dekretom zikom (ne bošnjačkim), dok 30.8 posto prinositi poboljšanju obrazovnog sistema,
ukinuo ime Bošnjak, broj govori srpskim, a 14.6 hrvatskim, što je utjecati da se sadržaji nastavnih progra-
ma učine aktuelnima za vrijeme i mjesto
u zbiru preko 98 posto. Ovim bi, valjda,
onih koji se izjašnjavaju kao trebalo biti jasno – kada bi neko dekre- u kojem nam mlade generacije odrastaju
Srbi ili Hrvati ne bi se ni za tom ukinuo ime Bošnjak, broj onih koji kako ne bi bili zatečeni onim što ih čeka.
Ili, za početak, zaštititi javne univerzitete
se izjašnjavaju kao Srbi ili Hrvati ne bi
promil promijenio. se ni za promil promijenio. Osim toga, u od glorificiranja Ratka Mladića. n
STAV 4/8/2023 25
