Page 58 - STAV broj 439

DRUŠTVO

HAZNA AŠKA
“Mesnevija”, treći svezak, bejtovi: 2885-2931/III (prvi dio)

ZAHVALNOST JE DUŠA

BLAGODATI, A MI MISLIMO DA

ĆE “LJETO” TRAJATI VJEČNO

Evo kako izgleda osoba koja, vidjevši sebe u rahatluku, ode u „hlad“, i hz. Mevlana navodi šta se tad
događa s čovjekom: prvo, lijenost ga obuzme, a onda sitost, koja ga čini osionim, i zanesen svojim
mislima, tone u gaflet. A kakve se misli mogu pojaviti u nutrini ovakve osobe?! Ko ljeti hladuje,
zimi gladuje! – čuli smo tu narodnu poslovicu. Razmislimo o ovoj lijenosti. S njom čovjek počne
da spava snom gafleta. Možda on i devami, jer vidjeli ste kad dođe tegoba šta treba devamiti.
Razumljivo, lijepo je da se Gospodaru obratiš u tome svemu, ali gdje je tvoj angažman?!

Priredio: Šaban GADŽO

Euzubilla, bismilla, elhamdulillah „U koju kuću, ovoliki, da se smjestim, o, ugledni?!“
Rabbi-šrahli sadri...
Vidite kako nam hz. Mevlana tumači ovo stanje kabda i ba-
Naslov večerašnjeg dersa: sta: tjeskobe i prostranstva, raširenosti. Vidimo koji su fadile-
ti tegobe, stiske – hali-kabda. Tad čovjek postaje svjestan u ka-
PRIČA O TOME KAKO SU SE PSI SVAKE ZIME ZA- kvoj se situaciji nalazi. Svima nam je to jasno: tegobe ne daju
VJETOVALI GOVOREĆI: „KAD DOĐE LJETO, NAPRA- ljudima da se odaju gafletu, nego tek onda počinju da razmiš-
VIT ĆEMO KUĆU, ZBOG ZIME, DA SE ZAŠTITIMO OD ljaju šta trebaju sve da urade ako se prilika ukaže. Kad ljeto
HLADNOĆE“ dođe (kad tegobe minu), pred tim sićušnim psićem odjednom
se rasprostrani široko polje: pred njim je izobilje hrane, topli-
Jasno nam je zašto nam hz. Mevlana sad s ovakvom pričom, na ljeta i on se ugojio. E to isto je u prirodi čovjeka: zaboravlja
ovom basnom, nastavlja dalje kazivanje nakon zadnjih bejtova na onu tegobu iz koje tek što je izašao, zaboravlja šta je obećao
koje smo prošli put imali priliku čuti. Sjećate se da je hz. Mevla- kad tegoba mine; on koji je sebe u tom halu stiske vidio sićuš-
na postavio pitanje: Zašto si takav, čovječe? Kad te Allah Uzviše- nim, skupljenim i izranjavanim, kad je to prošlo, odjednom
ni kutariše belaja, ti brzo zaboraviš na to i opet kreneš po starom! Ti vidi sebe velikim, neovisnim i govori: gdje da ja sad mislim
si poput pasa iz ove priče koji se, kad dođe zima i tegoba zim- o nekakvoj kućici, gdje da ja ovako velik stanem u tu tijesnu
ska stisne, zavjetuju da će na ljeto, ako Bog da, napraviti kuću. kućicu?! Pogledajte neumjerenosti čovjeka, a tako je i u sva-
Dođe ljeto i psi to zaborave. Ovo je alegorija, a znači: U toku kodnevnim životnim situacijama. Recimo, nema posla, nema
ovog života spremajte se za budući život. Izgrađujte ahiretsku sredstava za život i svjestan u kakvom je halu, traži da dođe do
kuću! Ili, da kažemo ovakva – pouka svima nama: Dobro pazi- njih. Istom se situacija poboljša, a onda – koliko smo puta to
te da sad, za vrijeme ove zime, ovog vašeg života na prolaznom čuli – počne govoriti: Zar da radim za nekakve mizerne pare;
svijetu, izgradite sebi ahiretsku kuću. pa to je van pameti! Prepoznajemo sve ovo šta nam govori hz.
Kaže nam ovako hz. Mevlana: Mevlana i u svakodnevnom životu, jer je takav govor ovih Alla-
Psu se zimi kosti skupe. Ranjavanje od hovih robova, njihove riječi pogađaju u samu srž stvari, samo
hladnoće ga tako sićušnim učini moramo biti otvoreni da to čujemo: U koju kuću, ovoliki, da se
(Dršće od zime, cvokoće; kroz kosti mu zima probija!) smjestim, o, ugledni?!
da on govori: „Za ovo moje malo tijelo Tako krupan, u hlad se povukao.
kuću od kamena trebam napraviti. Lijen, sit, svojim mislima zanesen.
Kad ljeto dođe, ja ću šapama, Evo kako izgleda osoba koja, vidjevši sebe u rahatluku, ode u
radi hladnoće, kuću napraviti od kamena.“ „hlad“, i hz. Mevlana navodi šta se tad događa s čovjekom: prvo,
Kad dođe ljeto, od širine, lijenost ga obuzme, a onda sitost, koja ga čini osionim, i zanesen
kosti mu se otkrave, koža se rastegne. svojim mislima, tone u gaflet. A kakve se misli mogu pojaviti u
Kad je sebe vidio ugojenim, počeo je govoriti: nutrini ovakve osobe?! Ko ljeti hladuje, zimi gladuje! – čuli smo tu

58 4/8/2023 STAV