Page 30 - STAV broj 173
P. 30
STAJALIŠTA
Piše: BOSANSKI KOLOKVIJ
Jasmin HODŽIĆ
UnitarniLoša Miloša (ni)je kasno turčiti
jezik
Pogledajte, nije li istina da se sami prostor, recimo, naše Banje Luke
ili Livna danas sve više zove srpskim ili hrvatskim prostorom? Ništa
novo. On je zvanično gubio svoje bosansko ime i u spomenutom skoro
stogodišnjem periodu, ali je, recimo, to ime sačuvano u doba osmanske
Bosne (uporedite ime Republika Srpska i Bosanski vilajet i zapitajte se
gdje ima više Bosne). Jednostavno, društveno-politička stvarnost djeluje
autodestruktivno i na neke prirodne datosti. Nama se otima i sadašnjost,
a ne da nam se otima prošlost. To je općepoznato. Zato, uvijek kad je bilo
Bošnjana, Bošnjaka i Bosne, bilo je i bosanskog jezika
Kako li je neprijatno i sramno Naime, veza Bošnjaka i bosanskog da i ne govorim. Jednostavno, društve-
biti ugledni profesor, a biti di- jezika potvrđivana je kroz stoljeća već no-politička stvarnost djeluje autode-
jelom kakve afere? Možda je i nebrojeno mnogo puta. Zato je nada- struktivno i na neke prirodne datosti.
vrhunac srama biti i dio afere sve nekulturno nekim površnim ana- Nama se otima i sadašnjost, a ne da nam
“Papak”, a praviti se uglednim? Ili biti logijama i primitivnim ideološkim in- se otima prošlost. To je općepoznato.
profesor i javnim lažima braniti ono ge- struiranjem ovu vezu prekidati. Samo Zato, uvijek kad je bilo Bošnjana, Boš-
nocidno, a propagirati lingvocidno? Ima što je našem društvu prije tačno sto- njaka i Bosne, bilo je i bosanskog jezika.
tu nečeg začudnog. tinu godina političkim nametanjem Pazite, samo u doba osmanske Bosne u
bilo uskraćeno bošnjačko ime naroda i našoj Banjoj Luci u jednom trenutku
A možda je još više začudno kad ima- bosansko ime jezika (već od stvaranja (šk. 1867/68.) više od 1.000 djece učilo
te žive ljude koji još ne znaju kako im je Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca je u školama bosanski jezik, a, recimo,
ime? Jeste, ima i takvih “papaka”. A, ta- pa do šezdesetih i sedamdesetih godi- u Livnu približno 400, dok u drugim
kvi, opet, galame li galame, viču li viču, na 20. stoljeća, kada se kod nas ponovo našim gradovima ovaj broj premašuje
propagiraju i promoviraju, vascijelom javno počinje govoriti i o Bošnjacima i nekoliko hiljada (npr., u Sarajevu više
svijetu prenoseći vlastite ideje o poretku o bosanskom jeziku), mi smo skoro pa od 2.000, u Tuzli više od 4.000). Ako,
čestica u svemiru. A granice njihova ti- i sami sebi stvorili veliku prazninu u pak, provjerimo koliki su ovi brojevi
jela granice su njihova svijeta. (Pri čemu, pamćenju. U toj praznini do jučer je u danas, nećemo se mnogo iznenaditi. I
dakako, valja imati na umu da prazna gla- našem društvu prazno mjesto bilo ne u Livnu, i u Banjoj Luci, to je nula, ili,
va pravi najviše buke.) I tako, evo, opet samo za naše ime naroda i jezika već i kako bi matematičari to mogli reći, taj
nekakva buka oko bosanskog imena je- za samo ime (i ne samo ime) Bosne, a broj teži nuli. Zato, nastavimo li ovako,
zika. Da li takvima začepiti usta? Da ili u nečijoj zamisli nažalost je možda to i s pravom se možemo pitati kako će nam
ne? Hmm. Začepiti im sve šupljine bilo danas tako. Pogledajte, nije li istina da biti u doba evropske Bosne.
bi odveć humano, ne? se sami prostor, recimo, naše Banje Luke
ili Livna danas sve više zove srpskim ili Međutim, mi smo se mogli obrado-
Ali, bilo bi nehumano svoje šupljine hrvatskim prostorom? Ništa novo. On vati kad sam od naših komšija i susjeda
ostaviti šupljima. Zato, prije bilo kakvog je zvanično gubio svoje bosansko ime prvi put čuli da govore o “bošnjačkom”
ozbiljnog odgovora na pitanje o imenu na- i u spomenutom skoro stogodišnjem jeziku, zato što kod njih naprosto nije
šeg naroda i jezika mi naprosto moramo periodu, ali je, recimo, to ime sačuva- nikakva rijetkost da negiraju i Bosnu i
popuniti neke velike praznine u našem no u doba osmanske Bosne (uporedite Bošnjake, pa nam je spram toga ovaj akt
pamćenju, nastale uslijed sistemski poti- ime Republika Srpska i Bosanski vilajet bio svojevrsni “napredak” u društvenom
skivanih ili nepostojećih, odnosno, ciljano i zapitajte se gdje ima više Bosne), a o poretku kao evidentan čin svojevrsnog
zanemarenih podataka o nama samima u bosanskom srednjovjekovnom periodu uvažavanja. Nastranu što se iza svega toga
dosadašnjem obrazovnom sistemu i našoj kriju zle namjere. No, treba do u tančine
široj društvenoj i kulturnoj javnosti.
30 28/6/2018 STAV
