Page 35 - STAV broj 173

Izaslanik reisul-uleme i direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić

“Sufijska nauka uvijek je išla ukorak
sa životom svojih sljedbenika i poštivalaca”

Izražavam ličnu radost i zadovoljstvo da sam u prilici slušati izlaganja se nalaze ljudi i uzrocima njihove promjene. Kada sam s Njegovom
naše eminentne uleme o aktuelnoj problematici današnjeg društva u dobrohotnom pomoći razmotrio ono što se desilo u proteklim godi-
svjetlu sufijskog učenja. Hvala vam što birate aktuelne životne teme nama, tim povodom mi se ukazaše neki uzroci pojave, a Bog najbo-
i tražite odgovore na savremene izazove s aspekta sufijskog učenja. lje zna šta je tačno. A zatim se plačući pomolih Svevišnjem Bogu,
Bez sumnje, tesavvuf može možda i ponajbolje ponuditi adekvatne žaleći se na nesretna vremena. On me naputi da napišem kratko i
odgovore na svekolike krize i izazove pred kojim se nalazi savreme- korisno djelo iz ove oblasti koje će u sebi sadržavati riječi iz jezgro-
ni čovjek. Uostalom, sufijska nauka je u vremenu ispravne i valjane vitih riječi izlaganja o reformi načela uređenja svijeta, solidnu knjigu
interpretacije uvijek išla ukorak sa životom svojih sljedbenika i pošti- koja će obuhvatati suštinu učenja razboritih ljudi iz različitih znanosti
valaca. O tome ponajbolje mogu posvjedočiti preko 700 rukopisnih i mudrosti o jačanju i temelju napretka. Molim Allaha Uzvišenog da
djela koja se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci iz oblasti su- pravilno razumijemo izazove vremena u kojem živimo, te da budemo
fizma. To su djela ili nastala na ovim našim prostorima iz pera šejho- kadri ponuditi adekvatna i svrsishodna rješenja i odgovore. Neka
va, ili pak bila izučavana u našim medresama, hanikahima, tekijama i nema upravnika kao što je razum, ni zaštitnika kao što je pravda, ni
drugim odgojno-obrazovnim zavodima. Djela i životni put Abdullaha sablje kao što je istina, ni pomoći kao što je iskrenost.” Zapisom šej-
Bošnjaka Ali-dede Mostarca, šejhova Hasana Kaimije, Abdulveha- ha Hasana Kafije završavam ovu kratku besjedu, želeći, još jedanput,
ba Ilhamije, Muhameda Emina Isevića, Abdullaha Kaukčije, Sejfudina uspješan i plodonosan rad ovog skupa.
Kemure, Fejzullaha Hadžibajrića, i desetina drugih znanih i neznanih
istinskih ašika i sufija, najbolje su svjedočanstvo kako njihove umnosti
i mudrosti, tako i hrabrosti da otvoreno i nedvosmisleno ukazuju na
društvene, vjerske, etičke, ili neke druge devijacije društva u kojem su
živjeli i nude rješenja za njihova prevazilaženja. Hasan Kafija Pruščak,
kadija, muftija, muderris i šejh, koji je u rodnom Pruscu pored dža-
mije i medrese sagradio i tekiju, poput mnogih drugih vakifa u BiH,
svojim nadaleko poznatim djelom Temelji mudrosti o uređenju svi-
jeta nastojao je proniknuti u stvarne uzroke slabljenja i dekadencije
vremena u kojem je živio. “Kada sam uvidio da je u uređenju svijeta
nastao nered i u odnosima među ljudima zbrka, naročito u islamskim
zemljama, Uzvišeni Bog ih uredio i sačuvao do Sudnjeg dana, jedne
noći nakon obavljenih molitvi okrenuo sam lice Stvoritelju nebesa i
zemlje. Na to me On Svojom dobrotom nadahnu i s nešto mudrosti
i učini iz Svoje sušte dobrote da shvatim ono što nisam znao i da se
sjetim Njegovih riječi: Bog neće izmijeniti jedan narod dok on sam
sebe ne izmijeni, te mi otvori srce da razmišljam o stanju u kojem

naših redova nego sa strane. Nažalost, metodički princip u politici, okrenutost strepnji i strahu da je zapravo moguća
konformistički pristup vjeri i traženje prije svega sebi, svojim slabostima, ali i Bosna bez Bošnjaka. Da je Bosna datost
ekskluziviteta, to se toliko proširilo bi- mogućnostima, šansama, onome što je od helsinških principa, a da su Bošnjaci
ćem islamskog ummeta da je konačno neučinjeno a moguće je učiniti. On na- nešto što je varijabilnost. Pri tome nije
vrijeme da iz naše Bosne i iz našeg Stoca stavlja da je to zapravo kritičko suočava- mislio na fizički nestanak Bošnjaka, već
krene pitanje zašto je to tako i do kada će nje s vlastitim stanjem, kojeg danas u bh. na njihovo političko anuliranje u smislu
to trajati”, zaključuje Musić. intelektualnoj i političkoj društvenoj za- kapaciteta. Slična razmišljanja imao je još
jednici nikako nema. “Ono ne nailazi na jedan naš intelektualac, profesor Muhsin
Dr. Ferid ef. Dautović prisjetio se u dobar prijem, mi ga izbjegavamo i ljude Rizvić. On se stalno bojao, referirajući
svom obraćanju rahmetli predsjednika koji se upuštaju u takve oblike istraži- se na povijesna iskustva, da se ta musli-
Alije Izetbegovića i njegovog promišlja- vanja etiketiramo. Mislim da je naša sa- manska / bošnjačka zajednica u Bosni ne
nja o moralu kao preduvjetu svake pro- dašnja pozicija krajnje defetistička i da svede na razinu vjerske zajednice, s jed-
mjene unutar jedne zajednice. “U stalnoj je vrijeme da iz takve pozicije pronađe- ne strane, i kulturne autonomije, s dru-
želji da se dostigne standard, bolji život, mo neke nove puteve i određivanje sebe ge. Zato smatram da su sva naša pitanja
sreća dunjalučka, ljudi postaju robovi kako bismo izbjegli dvije važne zamke. politička, a to što smo mi politiku sveli
svojih strasti. Tako se zaboravlja na du- Prva zamka tiče se rastuće islamofobije, na razinu vlasti i moći rezultat je naše
hovno zadovoljstvo kroz robovanje Bogu, desničarskog diskursa kojeg svakodnev- kadrovske politike koja je zasnovana na
koje zapravo jeste osnova ljudske sreće i no svjedočimo od Hrvatske pa nadalje. principu osrednjosti, poslušnosti, kon-
zadovoljstva. Ništa materijalno i ovodu- Druga se tiče posljednjeg pitanja koje mi formizma, nekritičnosti, nedemokratič-
njalučko ne može nadomjestiti duhovnu je rahmetli predsjednik Alija Izetbegović nosti, bez inicijative. Ta i takva politika
potrebu i duhovno zadovoljstvo. Zato, postavio, netom prije njegovog odlaska u ne može donijeti značajne rezultate. U
zbog nedostatka druženja s Bogom, lju- bolnicu: ‘Da li je moguća Bosna bez Boš- tome smislu podržavam sva nastojanja
di se predaju lažnim vrijednostima, alko- njaka?’ Ja sam se, naravno, počeo izvrda- sufijskog dijela bošnjačke muslimanske
holu, drogi, prostituciji, korupciji itd.” vati, govoriti da nije, a on je tada meni zajednice i njihovu okrenutost prema
zapravo govorio o jednoj tezi, o svojoj budućnosti”, poručuje Filandra. n
Prof. dr. Šaćir Filandra kaže da je
on sufizam uvijek posmatrao kao jedan

STAV 28/6/2018 35