Page 64 - STAV broj 173

DRUŠTVO Han Eš-Šune u Halepu dio je
Džamija Behram-paše kompleksa Husrevija
Sokolovića u Halepu

Navjerovatnije je nastradao u katastrofal- (1563–1569). Unaprijeđen je u čin šestog zadužbina u ovom gradu. Njegov vakufski
nom zemljotresu koji je 1822. godine po- vezira 1570. godine. Njegovo se napre- kompleks u Damasku čine džamija, tekija,
godio Halep i cijelu sjeverozapadnu Siriju. dovanje zatim nastavilo, pa je na mjesto hamam, tri hana, dva bezistana i imaret.
velikog vezira imenovan 1580. godine. Po svoj prilici, od kompleksa je danas osta-
Tavil Mehmed-paša Sokolović naj- Komandirao je osmanskom vojskom la samo džamija koja odavno nije u svom
slavniji je veliki vezir Osmanske države. kao serdar tokom neuspjele opsade Mal- izvornom obliku. U njoj se danas nalazi
Potječe iz čuvene porodice Sokolović i sin te (1565), djelomično uspjelog pohoda na Institut “Asad” za hifz Kur’ani-kerima.
je Sinan-bega. Jedini je u povijesti koji je Jemen (1569–1570), uspješnog osvajanja Posljednja proširenja završena su 2007.
bio veliki vezir za vrijeme triju sultana Kipra (1570–1571), te u pohodu na Kav- godine. Time je džamija postala najveći
(Sulejman Kanuni, Selim II, Murat III). kaz i Perziju (1578–1579), kada je nanio i najmoderniji centar za hifz i izučava-
Zavještao je vakufe širom Osmanskog težak poraz safevijskoj (perzijskoj) vojsci u nje Kur’ana u cijeloj Siriji. Sastoji se od
carstva, u najmanje jedanaest današnjih čuvenoj bici kod Čildira 9. augusta 1578. pet etaža i zaprima površinu od 5.000 m2.
država, u Saudijskoj Arabiji, Siriji, Tur- godine. Imao je vakufe u sedam današnjih
skoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj država, u Siriji, Saudijskoj Arabiji, Tur- Džemat Lala Kara Mustafa-pašine
Gori, Makedoniji, Mađarskoj, Bugarskoj, skoj, Kipru, Gruziji, Bosni i Hercegovini džamije u Damasku jedan je od najaktiv-
Grčkoj i na Kosovu. U Halepu je podigao i Hrvatskoj. Ukopan je u svom turbetu u nijih sirijskih džemata. Vrlo su aktivni i
imaret i neke druge vakufe, ali se oni nisu Istanbulu u dvorištu džamije sultana Ej- na internetu, posebno na društvenim mre-
sačuvali do danas. juba. Graditelj je turbeta Kodža Sinan. žama. Džemat ima svoju web-stranicu la-
labasha.net, svoj YouTube kanal lalabasha,
BOŠNJAČKE ZADUŽBINE U DAMASKU Lala Kara Mustafa-paša bio je šest go- svoju stranicu na Facebooku Lala Basha
dina valija ejaleta Damask. U tom je perio- Mosque – Džami’ Lala Mustafa Baša itd.
Najstariji bošnjački vakufi u Damasku du (1563–1569) podigao vakufski kompleks Svakodnevno izbacuju nove sadržaje na
jesu oni Mustafe-paše Sokolovića (1500– u Damasku. Upravo je njemu pripala čast svoje stranice i kanale: vazove, savjete,
1580). On je mlađi brat Husrev-paše So- biti legatorom prvih osmanskih vezirskih poruke, obavještenja itd.
kolovića. Bio je oženjen Fatimom Hatun,
kćerkom Mehmed-bega i unukom pret- Džamija Lala Kare Mustafa-paše
posljednjeg memlučkog sultana Gurije Sokolovića u Damasku
(1501–1516). S njom je, između ostalog,
imao sinove Mehmed-pašu (1545–1575)
i Jahja Merdem-bega. Mehmed-paša bio
je beglerbeg Mosula, pa Maraša (Zulka-
dira), te na kraju Halepa. Imao je tride-
set godina kada je preminuo na položaju
beglerbega Halepa.

Lala Kara Mustafa-paša imao je dugu
i bogatu karijeru. Između ostalog, bio je
kajmekam (zamjenik) valije Egipta (1549),
sandžak-beg Safeda (1555–1556), lala Se-
lima II (1556–1560), sandžak-beg Pože-
ge (1560), valija Temišvara (1560), valija
Vana (1560), valija Erzuruma (1562), va-
lija Halepa (1562–1563) i valija Damaska

64 28/6/2018 STAV