Page 65 - STAV broj 173
P. 65

Spomenuti Merdem-beg Sokolović                                                                             Han Rustem-paše
bio je nadzornik očevih vakufa u Dama-                                                                         Opukovića u Hami
sku. Pored toga, sagradio je jedan han
koji je uključen u očev vakuf. Od njega      el-Assalija el-Halvetija, koji ga je učinio     Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj, Turskoj,
potječe poznata sirijska begovska poro-      svojim halifom (vekilom, zamjenikom).           Grčkoj i Bugarskoj. Veliki han u sirijskoj
dica Merdem-beg (Merdem-bey, Mer-            Ukopan je u mezarju Babu-s-Sagir, u bli-        Hami, koji i danas postoji, sagradio je 1556.
dem-bek), koja se održala do današnjih       zini turbeta Bilala Habešija, r. a.             godine. Donji sprat koristi se kao bazar
dana. Dugo su bili nadzornici Lala Kara                                                      za zanatske radnje, a gornji kao prihvati-
Mustafa-pašinih vakufa u Damasku. Da-            Džamija Fadlullaha ibn Isaa Bošnjaka        lište za siročad. Nije oštećen u sirijskom
nas su raseljeni širom svijeta. Žive u Si-   nalazila se tada u predgrađu El-Hasudija,       građanskom ratu.
riji, Jordanu, Velikoj Britaniji, SAD-u,     izvan zidova Damaska. Ona i danas postoji,      U Kunejtri, gradu na Golanskoj viso-
Francuskoj, Egiptu. Iz ove je porodice i     ali sada je to u strogom centru Damaska,        ravni, sedamdeset kilometara jugozapadno
sirijski pjesnik Halil Merdem-beg (1895–     u Ulici Republike, naspram zgrade Mini-         od Damaska, nalazi se vakuf Lala Kara
1959). Bio je predsjednik Sirijskog knji-    starstva unutrašnjih poslova Sirije. Nije       Mustafa-paše Sokolovića. Izgrađen je 1563.
ževnog društva. Autor je teksta sirijske     imala neku posebnu arhitektonsku vri-           godine i sastoji se od džamije, tekije, ima-
nacionalne himne. Rodio se i umro je u       jednost, te stoga nije sačuvala svoj izvor-     reta, dućana i policijske stanice. Kunejtra
Damasku. Uredio je i izdao 1925. godine      ni izgled. Prvo je stara munara početkom        je predstavljala prvu stanicu (menzil) na
kao jedinstvenu knjigu vakufname svojih      20. stoljeća zamijenjena novom. Zatim je        putu Damask – Jerusalim – Kairo. U 16.
predaka Lala Kara Mustafe-paše i njego-      džamija temeljito renovirana 1990. godi-        stoljeću još se nalazila na granici između
ve žene Fatime Hatun.                        ne, dobivši sadašnji, umjetnički vredniji       stalno naseljenih područja i beduinskih
                                             izgled. Tom je prilikom niska munara s          oblasti. Stoga su osmanski sultani, u želji
NISU SAMO SOKOLOVIĆI                         jednom šerefetom zamijenjena novom i            da zaštite putnike i hadžije od beduinskih
GRADILI PO SIRIJI                            višom munarom s dva šerefeta.                   pljačkaških skupina, naredili, između osta-
                                                                                             log, i popravku, proširenje i utvrđivanje
    U Damasku je vakufe – džamiju i du-           Fadlullah Bošnjak uvakufio je i du-        Kunejtre, te postavljanje stalnog garnizona
ćane – ostavio i Fadlullah ibn Isa Bošnjak   ćane u Suk Er-Resif, naspram Emevijske          i konjušnice u njoj. Kao dio plana proši-
(el-Busnevi, odnosno el-Busrevi) (1561–      džamije, za izdržavanje džamije. Dućani         renja Lala Kara Mustafa-paša podigao je
1629). Bio je hanefijski učenjak i muftija.  nisu opstali do našeg doba.                     svoje vakufe. Džamija je potpuno obnov-
Rodio se u Sarajevu, gdje je završio nauke,                                                  ljena dvadesetih godina prošlog stoljeće.
najvjerovatnije u Gazi Husrev-begovoj            Na sjeverozapadu Sirije, pedesetak          Danas je to samo ruševina bez krova, ali
medresi. Poslije je postavljen za mufti-     kilometara sjeverno od Homsa, nalazi se         su zidovi i stubovi još uzgor. No, to ne
ju u Beogradu. Ondje je obavljao i druge     grad Hama, u kojem je još jedan bošnjački       treba čuditi, budući da je grad Kunejtra
važne funkcije. Nakon što je obavio hadž,    vakuf, i to vakuf Rustem-paše Opukovi-          uništen i napušten prije četrdeset godina.
odlučio se nastaniti u Damasku. Kupio je     ća (1500–1561). Rustem-paša bio je veliki       Naime, Izrael je tokom Šestodnevnog rata
kuću unutar zidova damašćanskog grada,       vezir u doba sultana Sulejmana Kanunija         (1967) okupirao sirijsku Golansku viso-
u blizini Džabijske kapije (Bab El-Džabi-    (1544–1553, 1555–1561). Brat je Mehme-          ravan, pa samim tim i Kunejtru. Tokom
je), u četvrti Sejjidi eš-šejh Amud. U Da-   da Karađoz-bega, glasovitog mostarskog          Jomkipurskog rata (1973) Sirija je nakrat-
masku je proveo posljednjih sedamnaest       vakifa. Nakon Tavil Mehmed-paše So-             ko bila povratila grad, da bi potom opet
godina života kao muderris, vaiz i mufti-                                                    pao u izraelske ruke. Nakon potpisivanja
ja. Prvo je bio muderris u medresi Emi-                   kolovića, Rustem-paša naš je
nija (El-Eminijja), a zatim i u medresi                    najpoznatiji Osmanlija. Poput
Takviji (Et-Takvijja). Dodijeljena mu je                   Mehmed-paše, i on je ostavio
i prostorija unutar Emevijske džamije                      vakufe širom Osmanske drža-
u kojoj je držao predavanja iz tradicio-                   ve, i to u deset današnjih dr-
nalnih i racionalnih nauka. U Damasku                      žava, u Siriji, Palestini, Egip-
je godinama bio muftija. Hroničari tog                     tu, Saudijskoj Arabiji, Bosni i
doba spominju da su njegove fetve bile
cijenjene i općeprihvaćene. Fadlullah
je bio član halvetijskog tarikata. Tarikat
je uzeo od damašćanskog šejha Ahmeda

 Džamija Fadlullaha
 ibn Isaa Bošnjaka u
 Damasku

                                                                                             mirovnog sporazuma sa Sirijom 31. maja
                                                                                             1974. godine, Izrael se povukao u junu
                                                                                             1974. godine pritom razorivši grad, koji
                                                                                             se od tada nalazi u Siriji, u UN demili-
                                                                                             tariziranoj zoni. Sirija je odbila obnoviti
                                                                                             grad navodeći kao izgovor da od njega želi
                                                                                             napraviti otvoreni muzej koji će podsje-
                                                                                             ćati na izraelski barbarizam.
                                                                                             Lala Kara Mustafa-paša Sokolović
                                                                                             imao je vakufe (džamiju i imaret) i u bli-
                                                                                             zini Halepa, tačnije u mjestu Menazir
                                                                                             el-Džirf.                     n

                                                                                                               STAV 28/6/2018 65
   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70