Page 77 - STAV broj 346

u prvom licu. Slika nekadašnjeg blagosta- najranijoj mladosti u Turskoj, tako još više i stavljeni u prvi plan. Sama tehnika pripo-
nja u kom su živjeli veleposjednici data je u uvjetima emigrantskog života u Libanu) vijedanja, s jakim emocionalnim koloritom
kroz prizmu nejasnih fragmentarnih sje- ne dopuštaju pripovjednom subjektu da se doživljaja, dojmova, reakcija, konfrontacija
ćanja iz najranije djetinje dobi, ali je od s nekom svojom autorefleksijom “upusti” glavnih likova vrlo je bliska tehnici pisanja
samog početka oštro suprotstavljen toj u dužu, složeniju, sofisticiraniju rečenicu filmskih scenarija: živi i dinamični dijalo-
slici arbitrarni patrocentrizam obiteljske i sintaksu. zi, usredsređenost na slike, izražene boje
atmosfere, u kojoj je Otac bio kao neko bo- Posebno je majstorstvo Kemalov reali- ambijenta, pa i “rezovi” u radnji koja ima
žanstvo: nedostupan, neupitan, suveren, zam dosegnuo u ravni literarne sublimacije upravo karakter filmskog sekvencionira-
pa i surov prema svim članovima obitelji. i komparacije (sravnjivanja, upoređivanja) nja – sve nam to potvrđuje i posvjedočuje
Kemalova slika tog i takvog patrocentriz- nepovratno iščezlog ambijenta blagostanja zašto su Kemalove proze bile u toj mjeri
ma podjednako je živopisna i autentična – i surove stvarnosti emigrantske sirotinje, interesantne za filmsku obradu.
i kad se njom ilustrira odnos prema djeci, depresiranosti i besperspektivnosti svih Oslikavanje autentičnosti i bogatstva
i kad se evocira stav muškarca kao “glave tih ljudi koji su, kao žrtve političkih pre- duševno-emocionalnog naboja mladog čo-
kuće” prema vlastitoj ženi, cijeli tekst zrači viranja i borbi, bili primorani iz ovog ili vjeka također bitno karakterizira Kemalov
iskonskom i nepatvorenom ljubavlju djece onog razloga, na duže vrijeme ili zauvijek, pristup u ovoj prozi: prateći glavnog junaka
prema majci (naravno, i obrnuto), upravo napustiti svoju domovinu. Najupečatlji- upravo kroz godine njegove mladosti (odra-
koliko i tegobnim osjećanjem i doživljajem vije stranice ovog kratkog romana upravo stanja, sazrijevanja), autor je stavio nagla-
očinskog despotizma. Cijelu priču o svom su one na kojima Kemal opisuje taj žal za sak na silinu (nepatvorenost, sirovost) te i
životu glavni lik pripovijeda “iznutra”, zavičajem, nezatomivu silinu nostalgije – takve mladalačke duše, svjesno potiskujući
kroz slike, memorijske odbljeske u drugi plan aspekt osvještenja, racionalizi-
i emocionalne kondenzacije – bez ranja iskustava i proumljenja svega
ikakvih pokušaja naknadne pameti toga što se s glavnim junakom i
da se u autorefleksiji “obazre oko oko njega zbiva. To posebno dola-
sebe” i da jasnije artikulira isku- zi do izražaja u kontekstu žudnje
stvene pa i one opće istine o živo- njegove za povratkom u zavičaj,
tu što ga opisuje. Tu se prepoznaje koja kao posve iracionalan impuls
svojevrsni naturalistički minima- uspijeva nadvladati onu suprotnu
lizam autora, kome je puno više tendenciju prilagođavanja uvjetima
stalo do izvornosti samoosjećanja života u tuđini (koju, kao lik, otje-
pripovjedačkog subjekta, nego do lovljuje njegov mlađi brat). Također
generalizacija na nekakvom višem se i vrlo tegoban odnos glavnog lika
nivou individualne i socijalne svi- s ocem (koji se u oskudici emigrant-
jesti. Tom vrstom “intimističke skog života nije u biti nimalo popra-
zamagljenosti” Kemal uspijeva u vio) predstavlja pretežno u uskome-
drugi plan potisnuti prosvjetitelj- šanosti jakih negativnih osjećanja
sko-didaktički aspekt, inače ka- spram očinske represivne dominaci-
rakterističan za prozaiste njegovog je. Ženski likovi (počev od junakove
usmjerenja. Na taj se način i samim majke i sestara, nane i tetaka, sve do
ritmom pripovijedanja i proizvolj- male armenske djevojčice Virjin i lije-
no-subjektivno odabranim naglasci- pe Grkinje Eleni) dati su s toplinom i
ma, pa i onim “između redova” evociranim naklonošću, kao protupol okrutnosti i
“neizrecivostima”, čitalac aktivnije uvlači u bilo da je riječ o turskim, armenskim ili tegobnosti životnih uvjeta (zbog kojih žene
tok radnje i “lukavstvom kreativnog uma” nekim drugim izbjeglicama razbacanim po nekako uvijek više trpe i pate od muškara-
upućuje na saučestvovanje u osvještenju i okolnim zemljama (Libanu, Siriji). Surovi ca, ali koje upravo žene, mnogo više nego
razumijevanju sadržine romana. prizori obračuna, ratnih sukoba, ubistava muškarci, umiju učiniti podnošljivijima).
Kemalove rečenice mahom su kratke, samo su laganim potezima pera “dozvani” Posebno se u epizodi u kojoj se pojavlju-
rijetko kad duže od jednog retka, dina- pred čitatelja, ali su zato detalji tegobnog je lik prostitutke Shinorik (što je usvojila
mika dijaloga, zasićenost ili punoća emo- sirotinjskog života u emigraciji (oskudice Virjin, sirotu armensku djevojčicu) na sup-
cionalnog obojenja, intenzitet doživljaja svake vrste, gladi, nezaposlenosti, socijalne tilan način potcrtava saučešće i razumije-
(kako u vrijeme unutrašnjih previranja u marginaliziranosti) živim bojama oslikani vanje u vezi s nezahvalnim položajem žene
u društvu u kom dominira muškarac (i kao
zaštitnik, i kao tiranin).
Slike života u turskoj provinciji i na selu, opisi mentaliteta Slike života u turskoj provinciji i na
i prirodne sredine, upečatljive dionice u kojima se selu, opisi mentaliteta i prirodne sredine,
upečatljive dionice u kojima se predstavlja-
predstavljaju život u oskudici, glad i bijeda emigranata, ju život u oskudici, glad i bijeda emigrana-
običaji, hrana karakteristična za tursku kuhinju, epizode ta, običaji, hrana karakteristična za tursku
kuhinju, epizode o mladalačkoj zaluđeno-
o mladalačkoj zaluđenosti fudbalom (kao izrazu snažne sti fudbalom (kao izrazu snažne unutraš-
unutrašnje potrebe mladih ljudi da pobjegnu od tegobne nje potrebe mladih ljudi da pobjegnu od
tegobne stvarnosti) – sve su to odlike pro-
stvarnosti) – sve su to odlike proze Orhana Kemala zbog kojih ze Orhana Kemala zbog kojih su njegova
su njegova djela imala toliku popularnost i zbog kojih se on djela imala toliku popularnost i zbog ko-
jih se on smatra jednim od klasika turske
smatra jednim od klasika turske književnosti 20. stoljeća. književnosti 20. stoljeća. n

STAV 22/10/2021 77