Page 82 - STAV broj 176

“Prvo sam ja kontaktirala kompani- i Hercegovini koji je zastupljen u svim Kako su nam rekli, zainteresiranost
je putem maila. Neke su kompanije od- razvijenim zemljama, a cilj im je da se je velika, a reakcije ljudi su pozitivne. A
govorile u roku od pola sata, a neke tek spriječi svakodnevno bacanje hrane. sada prodaju sve što dobiju.
nakon nekoliko sedmica. I tako smo or- Osim hrane koja završi u kontejnerima, “Bitno je naglasiti da se ne radi o pro-
ganizirali dobavljače. U početku su neki velike količine namirnica propadaju i u davnici za socijalno ugrožene. Ima do-
odbijali saradnju, vjerovatno zbog nepo- tvornicama, skladištima i trgovinama. sta kupaca koji, kada dođu, očekuju da
vjerenja šta će se desiti s hranom i gdje će naći sve proizvode na jednom mjestu
će završiti uopće taj proizvod. Sada, kada “Hrana se uglavnom ne može bacati po najnižoj cijeni. Za sad radimo s naj-
su se upoznali s idejom i vidjeli o čemu se u smeće, ona se mora posebno odlagati jačim brendovima koji su zastupljeni na
radi, kompanije se same javljaju”, priča i uništavati. Uništavanje hrane kom- tržištu. Čak i upola cijene, ti brenodvi su
Nikolina. Ovom prilikom pozivaju i osta- paniji je dodatni trošak. Mi im na ovaj određenoj grupi kupaca i dalje preskupi”,
le kompanije, koje možda još nisu čule za način smanjujemo gubitak. Ovako oni pojašnjava Nikolina.
njih, da im se jave i da ostvare saradnju. bar nešto uspiju da izvuku jer roba ne Prema njihovim riječima, zadovoljni
Također, dok veliki brendovi jedva doče- ide na otpis”, govori Axel i dodaje da kupci najbolja su reklama, a u promoci-
kaju da plasiraju svoje proizvode u ovoj postoji i ekološki aspekt ovog projekta, ji im najviše pomažu društvene mreže.
radnji, žale se da domaće kompanije ima- a najbitnije od svega jeste da građanima “Dešava se često da neko proviri kroz
ju pogrešno mišljenje kako će, u slučaju omogućuje da hranu kupuju po znatno vrata i odmah se vrati. Onda mi izlazimo
izlaganja robe s oštećenom ambalažom, nižim cijenama. za njima i pitamo ih zašto ne uđu da bar
to štetiti njihvom imidžu. pogledaju. ‘Ne, ne, ne odgovara nam rok
“Sve se može dok je rok dobar. Samo dan-dva, nego eto...’, kažu nam. Onda mi
SPRIJEČITI BACANJE HRANE da se manje baca hrana”, ističu naši objašnjavamo da kratak rok ne znači rok
sagovornici. od dan ili dva. Najčešće su to rokovi od
Prema podacima objavljenima u fe- mjesec, dva, tri, do pola godine. Zavisi od
bruaru ove godine, svaki dan u Bosni i NIJE RADNJA ZA SOCIJALNE toga koji je proizvod u pitanju. Oni mi-
Hercegovini na deponijama završi oko 500 SLUČAJEVE sle da su to velika pakovanja, da se to ne
tona hrane kojoj je istekao rok, viškova u može pojesti i sl.”, pojašnjava Nikolina
ugostiteljskim objektima ili pekarama. S Radnja je zasnovana na principu kla- i dodaje da u velikim marketima slabo
druge strane, prema podacima Državne sične trgovine gdje svako može doći i ku- ko gleda rokove. Roba bude izložena do
agencije za statistiku, u Bosni i Herce- piti. Za sada u ponudi imaju skoro sve kao posljednjeg dana bez upozorenja, i to po
govini ima više od 500.000 siromašnih u običnim prodavnicama. Razlika je što punoj cijeni se prodaje.
stanovnika, a svaka peta osoba zatraži oni u trgovini nikada nemaju stalni izbor Pojašnjavaju i to da obično ljudi mi-
pomoć javnih kuhinja. Također, Ujedi- proizvoda, nego se on, ovisno o ponudi sle da ovdje kupuju ljudi slabijeg imovin-
njene nacije kažu da se trećina hrane u dobavljača, uvijek mijenja. skog stanja. Kažu da je to ipak obratno.
svijetu, što je više od milijardu tona, baci “Ima i javnih ličnosti i političara koji
svake godine. Projekti poput food outleta “Sve je više kompanija i sve je više ra- ovdje kupuju. Ima imućnih ljudi koji do-
mogu spriječiti i promijeniti ove negativ- zličitih artikala. Najčešće i najviše bude laze zbog brenodva koje inače kupuju,
ne društvene pojave i navike. slatkiša grickalica, sokova, a imamo i me- a ovdje kupe upola cijene. Ima brendo-
sni program. Povremeno dobijem i mli- va za koje mi nismo ni znali, koje zbog
Nikolina i Axel kazali su nam kako ječnih proizvoda. Imamo i deterdžente visoke cijene i ne pogledaš. Al’, kad je
se radi o jedinstvenom projektu u Bosni i omekšivače”, priča Axel i dodaje da se
najbrže rasprodaju proizvodi s oštećenom
ambalažom.

Koncept “food outleta” u Sarajevu identičan je onom u upola cijene, to se rasproda”, kažu naši
zapadnim zemljama. U pitanju su skladišni viškovi, roba s sagovornici.
oštećenom ambalažom i s nešto kraćim rokom trajanja. Mogu Na kraju su dodali da im se svakim
se naći i proizvodi koji izlaze iz asortimana ili, recimo, ako danom posao sve više isplati i da svojoj
neka kompanija prestaje da uvozi jedan proizvod, a počinje porodici mogu osigurati normalne uvjete
ga uvoziti druga, onda se oni rješavaju kompletnih zaliha za život zahvaljujući ovoj poslovnoj ideji.
Za one koji još ne znaju, ova se trgo-
vina nalazi u Ulici Hamdije Kreševljako-
vića 61, u zgradi “papagajka”. n

82 19/7/2018 STAV