Page 78 - STAV broj 176
P. 78

KULTURA/UMJETNOST/SHOWBIZ

Srebrenička tragedija
uz Mozartovu “Uvertiru”
Na nedavno završenom trećem “Book-
     stanu” predstavljen je novi roman Zlatka      da su obojica završili u masovnim grobnica-     romana. Začudo, još prije izlaska iz štampe,
Topčića Uvertira, koji se na sebi svojstven        ma, velikoj očinskoj boli Abdulaha Veladara,    pažnju mnogih portala i časopisa privukao
način bavi srebreničkom tragedijom, a u ko-        dovoljni su argumenti da povjeruje kako se      je onaj dio koji otvara intertekstualni dijalog
jem se isprepliću i spajaju forma magijskog        u tijelu njegovog sina ponovo rodio Wolfi,      s romanom Na Drini Ćuprija i predstavlja
realizma, priča o jednom od najvećih kom-          ali u okolnostima koje mu nisu pružile šansu    svojevrsni nepretenciozni apendiks velikom
pozitora svih vremena Mozartu, te 11. juli         da se ostvari u muzici kao prije dva stoljeća.  Andrićevom djelu, s pričom o višegradskom
u Srebrenici. “Uvertira govori o bosanskoj         Uvertira ima elemente trilera, ali i pikarskog  mostu i tragičnim događajima na njemu koji
reinkarnaciji Leopolda i Wolfganga Ame-                                                            su se dogodili 1992”, kaže u izjavi za Stav
deusa Mozarta u Abdulahu Veladaru, ocu                                                             Zlatko Topčić o romanu koji je na “Booksta-
i sinu. Poput svojih slavnih prethodnika od                                                        nu” predstavljen kao “veliki i višeslojni, koji
prije dvjesto godina, on, umjesto Evropom,                                                         donosi priču o umjetnosti i stradanju te nji-
početkom devedesetih godina putuje po Bo-                                                          hovoj bolnoj isprepletenosti”. U Topčićevom
sni i Srbiji predstavljajući muzičko čudo od                                                       stvaralačkom opusu poseban dio čini sre-
djeteta, Abdulaha Veladara sina. Međutim,                                                          brenička tragedija, a na pitanje šta za njega
kada 1995. godine njegov sin bude ubijen,                                                          kao književnika i umjetnika predstavlja Sre-
život Abdulaha Veladara oca pretvara se u                                                          brenica kaže: “Genocid u Srebrenici je živa
dvostruku potragu: za njegovim kostima ra-                                                         rana na svakom Bošnjaku, svakom čovjeku.
sutim u četirima grobnicama, te za prvim                                                           To je toliko velika tema da me je strah o njoj
partiturama šestogodišnjeg Wolfija sa za-                                                          pisati, a moram, sve me tjera na to, osjetim
vjereničkom namjerom da dokaže kako je u                                                           snagu da mogu izraziti tu opću tugu, iako
bivšem životu on bio Leopold, preduzimljivi i                                                      se, znam, lahko može otklizati u banalnost,
požrtvovani otac koji je pomagao svom sinu                                                         patetiku, opća mjesta, politiziranje... Uvertira
nesumnjivim koautorstvom, sa željom da ga                                                          je antiratni roman, roman o očinskoj ljubavi
učini još većim čudom nego što je bio. Ab-                                                         koja je opora i trpka, različita od majčinske,
dulah Veladar zatim osveti sina, ali srbijan-                                                      ali ja u romanu i dramama žalim svaku nevinu
sko tužiteljstvo njegovu osvetu tretira kao                                                        žrtvu, u Srebrenici ili bilo gdje, prije svega
terorizam i njemu zbog toga biva uskraćeno                                                         zato što joj nije data šansa da se razvije...
pokopati sina u Potočarima 11. jula. Ipak,                                                         u umjetnosti, nauci... ili bilo čemu, ali i bra-
traži da se pregršt njegovih koščica spusti                                                        nim njeno ljudsko pravo na šansu da se ne
uz uvertiru za Don Giovanija, jer se u tom                                                         ostvare ni u čemu, nego da diše na svojoj
kratkom djelu najbolje izražava njegov kratki                                                      zemlji običan ljudski život, dostojan pošto-
život. Velika muzička nadarenost, ali i činjenica                                                  vanja. Zar je to što tražimo toliko mnogo da
                                                                                                   nam se toliko dugo osporava?!”

Proglašeni pobjednici 37. pozorišnih igara u Jajcu

Predstava Sabirni centar, koju je prema mračnoj komediji Du-  prošlog stoljeća režirao Marko Misirača, proglašena je najboljom
    šana Kovačevića napisanoj početkom osamdesetih godina     predstavom na 37. pozorišnim / kazališnim igrama u Jajcu. Tako
                                                              je odlučio stručni žiri u sastavu: Strajo Krsmanović, Irina Dobnik
                                                              i Adnan Lugonjić. Istoj predstavi, koja je nastala u koprodukciji
                                                              NPRS i Pozorišta Prijedor, pripale su i dvije od pet glumačkih na-
                                                              grada – Aleksandar Seksan dobio je priznanje za najboljeg glum-
                                                              ca za ulogu Edina, a Kaća Dorić nagrađena je za ulogu gospođe
                                                              mame. Preostale tri nagrade za najbolje glumce otišle se u ruke
                                                              Remiri Osmanović, Slavenu Knezoviću i Robertu Peharu. Najbo-
                                                              ljim režiserom proglašen je Dino Mustafić za predstavu Sve se
                                                              nekako preživi osim smrti, rađenu po tekstu Ljubice Ostojić, koji
                                                              je također proglašen najboljim na ovogodišnjim Igrama u Jajcu.
                                                              Dramaturgu Ivanu Velisavljeviću pripala je nagrada za najbolju
                                                              dramaturgiju, dok je Jelena Vidović dobila nagradu za najbolju
                                                              kostimografiju u pobjedničkoj predstavi. Za najbolje teatarsko
                                                              ostvarenje, prema mišljenju žirija publike, proglašena je predsta-
                                                              va Hamlet u selu Mrduša Donja, HNK Mostar.

78 19/7/2018 STAV
   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83