Page 36 - STAV broj 196

DRUŠTVO

obitelji vojvoda Hrabrena i Miloradovića,
koji su u 16. stoljeću gradili brojne zakla-
de po Hercegovini. Freske u crkvi potje-
ču iz 1619. godine i iznimno su vrijedan
doprinos cjelokupnom slikarstvu Bosne
i Hercegovine. Njihov je autor Georgije
Mitrofanović, hilandarski monah, jedan
od najdarovitijih i najobrazovanijih pra-
voslavnih slikara 17. stoljeća.

Manastir je spomenut i u enciklopediji
Austro-Ugarske. Johann Kellner, inžinjer
u službi Zemaljske vlade u Sarajevu, u di-
jelu posvećenom graditeljstvu u BiH piše:
“(…) Jedan prilično zanimljiv tip hrišćan-
skog graditeljstva ovog perioda predstav-
lja i manastir ukopan u stijenu Zavala u
Popovom polju (Hercegovina) sa svojom
kamenom stepenastom strukturom, kame-
nim kelijama u odbrambenim dvorištima i
kapijama.” U istoj enciklopediji objavljen
je i crtež Manastira koji je svjedočanstvo
o njegovom izgledu. Milijana Okilj u svo-
joj knjizi Manastir Zavala piše kako je taj
crtež izuzetno dragocjen jer je to jedan od
najstarijih do sada poznatih dokaza o ne-
kadašnjem izgledu Manastira.

“Na ljepotu i savršeno uklapanje ma-
nastirskih građevina u ambijent upućuje
i činjenica da je, pored Manastira Zavala,
autor Johann Kellner izdvojio još samo
jedno djelo hrišćanskog graditeljstva –
Staru pravoslavnu crkvu u Sarajevu. Iako
je Manastir opisao samo jednom rečeni-
com, tim šturim opisom ukazao je na zna-
čaj prostorne strukture”, objašnjava Okilj,
te nastavlja s opisima:

36 6/12/2018 STAV