Page 22 - STAV broj 159
P. 22

politika

    Spor koji je rasplamsan apelacijom        uradite, pa tako i ja svojim dolaskom ov-      od svih ovdje nazočnih nije identičan dru-
Bože Ljubića, nastavlja Vlaisavljević,        dje imam poruke tipa da sam iznevjerio         gome”, kazao je Lasić.
otkriva koliko je bh. društvo podijelje-      intelektualni i ljudski integritet jer sam se
no po etnonacionalnim šavovima jer se         odazvao pozivu jednog političara, imam             Dakle, nastavlja Lasić, ima jedan ogro-
pokazuje kao spor Bošnjaka i Hrvata i         druge poruke tipa da, zapravo, to treba        mni i temeljni problem: “Kolega Vlaisa-
predstavlja neslaganje oko samog karak-       raditi, treba doći, razgovarati, govoriti i    vljević u svojoj knjizi govori kako je i na-
tera Federacije, a ništa manje i karakte-     biti ono što jesi. Ja mislim da, ma tko da     cionalistima i antinacionalistima istinski
ra bh. državnosti. Dok hrvatska strana        su gospoda organizatori, znaju šta ću im       pluralizam nepodnošljiv jer oni rezoniraju
afirmira spor naroda, bošnjačka strana        govoriti, ja ne mogu drugačije sve i kada      da treba ukloniti prevelike razlike iz vlasti-
afirmira spor građana.                        bih htio”, riječi su kojima je Mile Lasić      te državotvorne zajednice. Ukloniti razli-
                                              započeo svoje obraćanje skupu.                 ke... njih ne možete ukloniti, možete samo
    “Postoje li ili treba da postoje u prav-                                                 vršiti nasilje da ih ne vidite, da zaboravite
no-političkom poretku ove države narodi           On je dodao da je ova priča komplek-       da ih imate. Ovdje je riječ o nerazumije-
ili samo građani? Bošnjaci su nominalisti i   sna i da se uopće ne radi o tome da li BiH     vanju vlastite višestrukosti, pluralnosti u
kažu da postoje samo građani, dok su Hr-      treba imati dva ili tri entiteta nego se radi  BiH, gdje je društvo temeljem geopoliti-
vati realisti i kažu da postoje narodi. Su-   o nužnosti promjene kompletne paradi-          ka, vjerozakona iz jednog zajedničkog ilir-
protstavljene su dvije koncepcije države:     gme nasilja u kulturu nenasilja i uvaža-       sko-romansko-slavenskog korijena došlo
konsocijacijska, koja govori o tri naroda, i  vanja oformljenih identiteta, ma koji da       do toga da se oforme posebnosti prvo u
građanska, koja govori o jednom narodu,       jesu, a ne samo nacionalni.                    konfesionalnom pogledu, a potom i u na-
odnosno svim građanima. Hrvati traže                                                         cionalnom. I šta s tim? Upravo kako je
trajno potpisivanje društvenog ugovora            “Međutim, mi samo razgovaramo o            Ugo objasnio: ići putem nasilja, dovesti
koji bi potpisivali legitimni predstavnici    nacionalnim identitetima koji se svug-         u pitanje oformljene identitete i držati ih
naroda, a Bošnjaci afirmiranje normi ve-      dje, ne samo na Balkanu, ponašaju, što bi      u pokornosti, a to je samo do prve okuke.
ćinske demokracije, dakle, do kraja afir-     Amin Maalouf kazao, kao ubilački identi-       U sljedećem metežu oni će se probuditi i
mirati prava građana pojedinaca. Dvije        teti. Ja ovdje pokušavam govoriti kao pro-     artikulirati svoju posebnost. Ili, ići teme-
presude – Ustavnog suda BiH i Evrop-          fesor politologije, čime završavam svoju       ljem poštivanja ljudskih prava i uvažava-
skog suda za ljudska prava – mogu se či-      karijeru koja je vrludava da ne može biti      nja kolektivnih prava. Niko nema pravo
tati kao najvažniji doprinos sporu narod      vrludavija, mada ona u sebi ima konzi-         odreći pravo nekome da bude ono što on
ili građanin, presuda Sejdić-Finci nala-      stenciju: pokušati biti čestit i svoj u sve-   misli da jeste i kaže da jeste, izuzev njega
že da se osigura pravo građana, a presu-      mu. Ja sam ono što ću vam danas ovdje          samoga. Spomenuti Maalouf primjer je
da Ljubić pravo naroda, i jedna i druga       reći, a to je nepodobni glas i govorim ono     višestrukosti identiteta, ali on je došao u
dovode u pitanje sama ustavna načela”,        što mislim da profesor politologije mora       poziciju da kaže: Nisam ništa, neću niče-
kaže Vlaisavljević.                           govoriti i tako raditi opću stvar u korist     mu da pripadam. Dakle, radi se o potrebi
                                              vlastite štete. Bolje definicije kritičkog     respekta oformljenih identiteta, a potom
WILD CARD ZA MILE LASIĆA                      intelektualca nema. Ja se nadam da ćete        potrebi upravljanja njima. Postoje demo-
                                              vi, kad izađete odavde, mene dobro pso-        kratske metode upravljanja razlikama i
    Kada je objavljen program znanstve-       vati i nećete se ni u čemu slagati, mislim     nedemokratske metode eliminiranja ra-
no-stručnog skupa u Neumu, svakome ko         na ove političke praktičare, što bi moglo      zlika, dakle, nema izbora osim uvažavati
je upoznat s radom profesora Mostarskog       značiti da ćete pročitati više od toga da je   demokratski oformljene identitete. De-
sveučilišta Mile Lasića, u glavi se vrtjelo   identitet jednostruk, ja ću zapravo izložiti   mokratske metode upravljanja razlikama
samo jedno pitanje: Otkud Mile Lasić          kako je višestruk i izložiti tezu kako nitko   jesu : hegemonistička ravnoteža, arbitra-
na ovom skupu? Naime, Lasić je poznat                                                        ža – intervencija treće strane (međuna-
po nepripadanju političkim krugovima                                                         rodna zajednica pokazala je da ne rješava
i po tome što se ne libi reći šta misli, pa                                                  probleme nego stvara atmosferu zamr-
svidjelo se to kome ili ne, a Čoviću se to                                                   znutog konflikta), konsocijativizam kao
što Lasić ima da kaže rijetko kad sviđa-                                                     sporazumna podjela moći, te metode fe-
lo. No, Lasić je sam otklonio tu dilemu.                                                     deralizacije i kantonizacije. Rezultat svih
                                                                                             ovih demokratskih metoda trebala bi biti
    “Hvala onima koji su se puno trudili                                                     dragovoljna integracija. U nedemokrat-
posljednjih šest mjeseci da ja budem ov-                                                     ske metode ubrajaju se ne samo genocid i
dje, uručivši mi svojevrsnu wild card, ili,                                                  prisilno premještanje stanovništva nego i
što jedan moj prijatelj kaže, bijelu poziv-
nicu, koja se daje onima koji ne ispunja-
vaju olimpijske norme, ali iz nekih razlo-
ga trebaju da budu tu. Kada ne pripadate
nikakvim političkim manguparijama,
igrarijama, onda imate problem šta god

“Možda bi Hrvati u BiH prvi trebali – posvuda gdje su u većini
– primjerom pokazati da je u BiH moguće napraviti ‘političku
zajednicu’ jednakopravnih građana svih ko-nacija i građana svih
drugih identiteta. Možda ih Drugi i Treći budu slijedili...”, napisao
je Lasić u sažetku svog rada namijenjenog za ovu konferenciju.
Čović je bio prisutan tokom izlaganja profesora Lasića, no, da li
je slušao, ne znamo

22 22/3/2018 STAV
   17   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27