Page 73 - BROJ 52/GODINA II/SARAJEVO 3.3.2016.

ga vidi, što je bilo razlogom da proputu-
je cijeli Balkan u potrazi za osmanskom Stara razglednica
baštinom – nešto poput savremenog Gazi Husrev-begove
Evlije Čelebije. džamije
Pod umjetnošću centra, kao što se
do sada moglo nazrijeti, smatra se ona
umjetnost koja je nastajala u središtu
umjetničkih zbivanja. Sve izvan toga
mo že se uvjetno nazvati umjetnošću
periferije, premda postoji prostor da se
raspravlja i o tipologiji umjetnosti pe-
riferije (pokrajinska, granična i rubna).
Ustaljeno je stajalište da je umjetnost
periferije slabijih estetskih kvaliteta ili,
pak, drugačijih od onih uspostavljenih
u centru. Ipak, nužno je razlikovati geo-
grafsku periferiju i umjetničku periferiju.
Riječ periferija grčkog je porijekla i znači
rub, rubni, krajnji itd. Koristi se najčešće
kao termin koji označava da je nešto uda-
ljeno od centra, na rubu, na periferiji. Ali
postavimo pitanje da li geografska perife-
rija mora značiti i periferiju u kontekstu
umjetnosti? Da li su djela nastala na pe-
riferiji slijedila estetske principe centra?
Šta ako se pojave djela s estetikom centra
na “geografskoj” periferiji, da li je po-
novo riječ o umjetnosti periferije? Nije.
Primjer za ovo jesu objekti na tlu Bosne i
Hercegovine za koje se zna da su djelo ar-
hitekata sultanske radionice. U ovom se
slučaju na “geografskoj” periferiji (rubu)
javlja estetika “centra”, koja zaslužuje da
joj se posveti naročita pažnja.

GAZI HUSREV-BEGOVA DŽAMIJA
DJELO JE MIMARA ADŽEMA ESIRA
ALIJA
Monumentalnost Gazi Husrev-be-
gove džamije naspram drugih objekata
osmanskodobne Bosne i Hercegovine
čini se da je bila glavnim razlogom zbog
kojeg se dugo pretpostavljalo da je ona
projekt Mimara Sinana. Dilemu je u do-
maćoj literaturi otklonio Husref Redžić
1960. godine u tekstu Ko je graditelj Gazi
Husrev-begove džamije u Sarajevu, dok je
u inozemnoj naučnoj javnosti ovo pita- Fotografija Gazi Husrev-begove
džamije s početka 20. stoljeća
nje bilo riješeno nekoliko decenija prije.
Laički kazano, očigledan argument koji
odbacuje mogućnost Mimara Sinana
kao arhitektu jeste Husrevijja kompleks Skulptura Ako to nije Mimar Sinan,
u Alepu (oko 1548. godine), kojeg je pro- Mimara Sinana ko je onda arhitekt
u Edirnama
jektirao Sinan s očiglednim inženjer-
skim kvalitetama, ali ne i umjetničkim. Gazi Husrev-begove
Husrevijja kompleks u Alepu bio je Si- džamije? Arhitektu bez
nanov početnički rad, nastao sedamna- ikakve sumnje treba
est godina nakon Gazi Husrev-begove
džamije u Sarajevu. Kompleksni jezik tražiti u sultanskoj
Gazi Husrev-begovog zdanja u Sarajevu arhitektonskoj radionici,
daleko je ispred Sinanovog djela u Ale-
pu. Također, između stotina dokumena- jer kompleksnost
ta i nacrta pripisanih Mimaru Sinanu, objekta odaje pečat
Gazi Husrev-begova džamija nigdje se “maestra” s iskustvom
ne spominje.

STAV 3/3/2016 73