Page 72 - BROJ 52/GODINA II/SARAJEVO 3.3.2016.

KULTURA

Sultanski arhitekti na području današnje Bosne i Hercegovine

BOSNA NIJE BILA

DUHOVNA PERIFERIJA

OSMANSKOG CARSTVA

Da li su djela nastala na periferiji slijedila estetske principe centra?
Šta ako se pojave djela s estetikom centra na “geografskoj”

Piše: Haris DERVIŠEVIĆ periferiji, da li je ponovo riječ o umjetnosti periferije? Nije. Primjer
za ovo jesu objekti na tlu Bosne i Hercegovine za koje se zna da
su djelo arhitekata sultanske radionice

rčki historičar umjetnosti Ni- Studija Godfreyja Goodwina opovrgla je da postoje vrijedni spomenici osmanske
cos Hadjinicolaou pisao je prije ovu predrasudu. arhitekture i izvan centra – odnosno,
nekoliko decenija: “Mi kažemo da je osmanska umjetnost nastajala i na
Ghistorija umjetnosti i mislimo UMJETNOST CENTRA, A U BOSNI rubnim dijelovima Carstva. Doğan Ku-
danas, 1982. godine, na evropsku umjet- Izuzeci postoje, čemu je svjedok pe- ban, turski historičar arhitekture, po-
nost od Karolinga do danas + umjetnost totomna monografija osmanske umjet- svetio je posebno poglavlje osmanskoj
SAD-a 20. stoljeća. To je potpuni apsurd. nosti na Balkanu, a autor ovog vrijed- arhitekturi Balkana u knjizi Ottoman
Ovo je svjedočanstvo jedne neodgovorne nog projekta turski je inženjer, arhitekt Architecture. Primjeri postoje i na Zapa-
politike.” Hadjinicolaouova poente jeste i historičar Ekrem Hakkı Ayverdi. Ovaj du, poput holandskog historičara umjet-
da je savremena historija umjetnosti u znameniti istraživač predstavio je u pet nosti Machiela Kiela, koji više od pola
biti historija umjetnosti “centra” (i.e. Za- knjiga osmansku umjetnost na tlu Ru- stoljeća istražuje osmansku umjetnost
pada), koja ne ostavlja mnogo prostora za munije, Mađarske, bivše Jugoslavije, Balkana. Kiel je poznat po stajalištu da
predstavljanje umjetnosti izvan tog kru- Bugarske, Grčke i Albanije, pokazujući ne piše ni o jednom objektu prije nego
ga. Gledište Nicos Hadjinicolaoua pri-
mjenjivo je i na druge preglede historije
umjetnosti, kao što je historija islamske
umjetnosti, jer je i ona kao naučna oblast
razvijena na Zapadu.
Pogledaju li se monumentalne i is-
crpne monografije islamske umjetnosti,
očit je primjer skoro isključivog pred-
stavljanja remek-djela umjetnosti cen-
tra. Suzi li se problematika na samo je-
dan period islamske umjetnosti, kao što
je osmanski, svjedočit ćemo ponovnom
predstavljanju umjetničkih zbivanja u
centru, dok dešavanja u rubnim dije-
lovima osmanske umjetnosti gotovo da
nisu prikazana. U monografiji A History
of Ottoman Architecture Godfreyja Go-
odwina, koja se smatra klasičnom stu-
dijom osmanske arhitekture, umjetnost
izvan centra skoro uopće nije zastuplje-
na. Treba biti obazriv i ne spočitavati
mane autoru, jer je iskorak kojeg je Go-
odwin napravio ogroman. Prije njega
smatrano je da je od svih islamskih pe-
rioda osmanska umjetnost najnazadnija. Machiel Kiel u Pljevljima
u razgovoru s imamom
(1967. godina)

72 3/3/2016 STAV