Page 75 - BROJ 52/GODINA II/SARAJEVO 3.3.2016.

Most Mehmed-paše Sokolovića
Fotografija: Velija Hasanbegović

deset, a dnevnica šegrta varirala je od dva Mimar Sinan autora Orhana Bozkurta Gradnja mosta Mehmed-
do osam aspera. pod naslovom Koca Sinanʼın Köprüleri, -paše Sokolovića nije
Nakon svega, čini se opravdana objavljena 1952. godine.
velika zaljubljenost Nedžada Kurte u Jedini objekt u Bosni i Hercegovini naložena proizvoljno,
proporcije i sklad Ali-pašine džamije, za koji se pouzdano može tvrditi da ga kao što se često želi kazati,
jer iza ovog projekta stoji sultanski arhi- je projektirao Mimar Sinan jeste most kao poklon Sokolovića
tekt. Nažalost, biografski podaci o Mi- Mehmed-paše Sokolovića u Višegra-
maru Ferhadu nisu poznati. du. Od 2007. godine, most se nalazi na rodnoj grudi, nego kao
listi svjetske baštine UNESCO-a. Na- dio državne strategije u
VIŠEGRADSKI MOST MIMARA SINANA žalost, most je često bio na meti razli- razvoju ekonomije, jer se
Istraživači su usaglašenog stava da je čitih barbarskih uništavanja te je tako
osmanski arhitekt Mimar Sinan projek- znatna oštećenja pretrpio tokom Prvog most nalazi na trasi vrlo
tirao najmanje 476 objekata različite na- i Drugog svjetskog rata. Postao je nada- važnog puta poznatog
mjene, od čijeg je broja danas sačuvano leko poznat nakon što je bio inspiracija kao Carigradski drum
196. Nakon spomenutog Mimara Adže- za Nobelom nagrađeni roman Ive An-
ma Esira Alija, na mjesto glavnog sul- drića Na Drini Ćuprija. Andrićev most drum. Ovo monumentalno zdanje leži
tanskog arhitekte imenovan je Mimar žiža je Višegrada, koji je odličan pri- na jedanaest lukova, odnosno devet ka-
Sinan 1538. godine, a ovu je funkciju mjer za genius loci u filozofiji Christana menih stupova. Dužina je mosta 179,44
obavljao do smrti 1588. godine. Period Norberg-Sculza. Britanski novinar Ed metra. Na sredini se nekada nalazila kula
djelovanja Mimara Sinana poznat je kao Vulliamy, koji je izvještavao za Guardian od drveta sagrađena nepoznate godine,
klasični stil osmanske arhitekture. tokom Agresije na Bosnu i Hercegovi- koja vjerovatno nije činila izvornu ambi-
Premda ga mnogi nazivaju Miche- nu, nazvao je most nijemim svjedokom jentalnu cjelinu. Služila je kao svojevrsna
langelo d’Oriente (Mikelanđelo Istoka), bosanske historije. Vulliamy je pod osmatračnica. Na sredini mosta nalazi se
čini se da je ipak bilo obratno, jer prema ovim podrazumijevao ubijanje stotine sofa u obliku proširenja, a služila je za
novijim istraživanjima sve upućuje da je Bošnjaka, čija su tijela bacana s mosta. odmaranje putnika i kao mjesto susreta
Mimar Sinan utjecao na formu kupole Pedesetih godina prošlog stoljeća Višegrađana.
Bazilike sv. Petra u Rimu. Ne smije se urađena je sanacija i rekonstrukcija mo- Arhitektonska ostvarenja arhitekata
sporiti ni obratni utjecaj, odnosno utjecaj sta uz vrlo ozbiljne greške neprihvatljive sultanskog ateljea u Bosni i Hercegovini
visoke renesanse na Mimara Sinana. Čini na spomeniku kulture prvog reda. Zala- svjedočanstvo su da osmanskodobna Bo-
se da tek predstoje podrobnija istraživa- ganjem predstavnika Bosne i Hercegovi- sna i Hercegovina nije bila provincija ni
nja o razmjeni iskustava u umjetnosti i ne i Turske načinjena su rekonstrukcija i u duhovnom ni u umjetničkom smislu.
arhitekturi između Istoka i Zapada. konzervacija mosta uz sve principe zašti- Ona se nalazila na obodu Osmanskog
Mimar Sinan razlog je brojnih stu- te spomenika. Sagrađen je između 1571. carstva te je bila provincija u geograf-
dija znamenitih istraživača, kao što su i 1577. godine po nalogu velikog vezira skom smislu. S druge strane, djelovanje
Arthur Stratton, Sinan; Aptullah Ku- Mehmed-paše Sokolovića, a projektirao dvorskih arhitekata Mimara Adžema
ran, Sinan: The Grand Old Master of ga je Mimar Sinan. Gradnja nije nalože- Esira Alija, Mimara Ferhada, Mima-
Ottoman Architecture (1987); Doğan Ku- na proizvoljno, kao što se često želi kaza- ra Sinana, ali i onih izvan dvora, poput
ban, Sinan: An Architect Genius, Gülru ti, kao poklon Sokolovića rodnoj grudi, Mimara Hajrudina (Stari most, Mostar)
Necipoğlu, The Age of Sinan itd. Među nego kao dio državne strategije u razvoju i Ramadanage (Aladža džamija, Foča),
objavljenim monografijama posebna je ekonomije, jer se most nalazi na trasi vrlo potvrđuju hipotezu da je u Bosni i Her-
studija o mostovima koje je projektirao važnog puta poznatog kao Carigradski cegovini prisutna estetika centra. n

STAV 3/3/2016 75