Page 58 - STAV 114 11.05.2017

DRUŠTVO

bosanske gramatike i rječnik, i tako uči- Grit Kirsten-Sarić sa suprugom
la. Kući sam sjedila s rječnikom i pisala Senadom i timom
svoj spisak stvari koje trebam kupova-
ti.” Doktorica Kirsten-Sarić priznaje da
joj je na početku najveći izazov bio ići u
kupovinu, a od svega najkompliciranije
kupovati u mesnici, u kojoj je morala do
detalja objašnjavati šta želi.

jedina položila
subspecijalisTiČKi ispiT
iZ KardioloGije
Pošto je vrlo brzo počela raditi u su-
prugovoj privatnoj ordinaciji, Grit je mo-
rala svaki dan komunicirati s ljudima.
“Narod Bosne i Hercegovine vrlo je
ljubazan, pogotovo prema strancima, i
jako su se radovali kad vide da se trudim
i pokušavam da naučim bosanski. Puno
su mi pomagali. To u Njemačkoj nisam
znala, a ondje strancima nije tako lahko”,
priznaje Njemica Grit.
Ovoj upornoj i uspješnoj dami jezik nije “Biti dobar ili loš čovjek ne ovisi od putovnice, nacionalnosti, etničke
bio prepreka da nastavi svoje usavršavanje
i edukaciju u BiH. Od 2009. do 2014. go- pripadnosti ili religije. Velika je sreća naći nekoga ko ti odgovara
dine radila je u Kliničkoj bolnici Mostar, za bračnu zajednicu i za osnivanje porodice. Ja nisam pitala odakle
na odjelu kardiohirurgije, kao konzilijarni si, koja ti je etnička pripadnost i religija, nego mi je prioritet bio
specijalista za ultrazvučnu dijagnostiku. upoznati čovjeka s kojim ću se slagati. Uopće mi nije bilo bitno
“Tu sam stalno radila u operacijskoj
sali, u ambulanti, i tu sam usavršila jezik. odakle mi je suprug, iako sam imala veliku prednost što sam na
Svaki dan sam bila u situacijama u kojima kraju završila u Hercegovini, jer je to jedna veoma lijepa regija”
sam morala savladati i jezik i stručnu ter-
U toku rada završila je subspecijalizaciju stav.ba
minologiju. I djeca su mi puno pomogla.
Prvo jaslice, pa vrtić i škola. Svaku riječ ja, Njemica, koja je ovamo došla da to po- dobri stručnjaci koji rade na vrhunskim
koju su oni učili i ja sam s njima nauči- laže.” Svoje njemačke diplome nostrifici- tehničkim aparatima, a koji se, nažalost,
la”, priča Kirsten Sarić. rala je, kaže, pred Ministarstvom zdrav- potpuno privatno finansira. Preko puta
stoji državni sektor, u kojem se svi jako
stva Federacije BiH i danas je zaposlena
iz kardiologije i 2011. godine bila je prvi i u poliklinici “Arbor Vitae Dr. Sarić”, koju trude i stalno se bore s nekim deficitima.
jedini kandidat koji je položio subspecijali- vodi sa svojim suprugom. I u toj situaciji se nekako izgubi pacijent.
stički ispit iz kardiologije pred komisijom Komentirajući zdravstveni sektor u To je žalosno vidjeti, ali mislim da se to
Ministarstva zdravstva FBiH: “Bila sam BiH, kaže da je situacija vrlo heteroge- polahko mijenja. Optimistična sam i mi-
prvi kandidat poslije rata koji je to ovdje na. “Na jednoj strani imate dobro ra- slim da će s vremenom sve biti bolje”,
završio. To je meni bilo iznenađenje. I to zvijen privatni sektor, u kojem su vrlo kaže Grit Kirsten-Sarić.
U poređenju s Njemačkom, tvrdi da
prosječni nivo obrazovanja ljekara u BiH
nije tako visok. “Ima divnih kolega koji-
ma je obrazovanje na visokom nivou, a
koji imaju i dobre ljudske kompetencije
u odnosu s pacijentima. Ja sam radila u
oba sektora. Prosječni nivo nije tako visok
kao u Njemačkoj. Ne možete očekivati u
svakoj klinici isti nivo. Ima vrlo dobrih
stručnjaka u svakoj klinici. Vrlo je važno
ocijeniti pojedinca”, smatra ova doktori-
ca medicine.
U BiH je uvriježeno mišljenje da je nje-
mački proizvod po automatizmu dokaz i
kvalitete. Pitali smo našu sagovornicu da
li je to slučaj i s obrazovanjem i da li je ona
osjetila tu prednost u radu s pacijentima, s
obzirom na to da se školovala u Njemačkoj.
“Njemački sistem obrazovanja na
visokom je nivou, a velika je i konkuren-
cija. Za razliku od BiH, riječ je o zemlji s
83 miliona stanovnika. Konkurencija je

58 11/5/2017 STAV