Page 60 - STAV 114 11.05.2017

DRUŠTVO

Obljetnica pogibije

Huske Miljkovića

boŠnjaČKim

veliKanima

stav.ba
suĐen je Zaborav

Piše: Jasmin GROŠIĆ niko ne obilježava. Nije obilježena ni ove ramazana kao ramazanski imam u nekim
godine. Udruženja za promociju kulture i mesdžidima na području Velike Kladuše,
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ tradicije ne mogu organizirati ovakva obi- zbog čega je među muslimanskim stanov-
lježavanja bez pomoći sa strane, a političari ništvom bio poštovan i cijenjen. Huskin
to ionako ne žele jer im ne donosi nikakve kasniji ratni drug Šukrija Bijedić spomi-
edamdeset i tri godine prošle su poene. Doduše, oni koji nas vode uglavnom nje da je još dvadesetih godina Huska bio
otkako je dobri čovjek Husein i ne znaju ko je bio Huska. Slično je i kada narodni poslanik Cazinske krajine. “Te
Huska Miljković spušten u ka- je u pitanju obilježavanje godišnjica rođe- (1928) godine su u jednoj političkoj tuči
sbur u haremu Gradske džamije nja i smrti reisa Džemaludina Čauševića, u Cetingradu poginula dva Kladušanina
u Velikoj Kladuši zajedno sa svojim bra- čije obilježavanje nikad nije organizirano i zatim uz veliku masu svijeta sahranjena
tom Šabanom. Njegova smrt do današnjeg u okviru nadležnih institucija. Ponekad se pored džamije. Da je toga dana rekao onoj
dana ostala je neriješena zagonetka. Ko ga čovjek zapita: Isplati li se zaista žrtvovati masi da ide žariti i paliti po Cetingradu,
je ubio? Ustaše, Nijemci ili partizani? Sve za narod koji se neće udostojiti ni da se bar izvjestan broj sigurno bi pošao, ne pitajući
tri osumnjičene strane optuživale su jedna ponekad sjeti svojih dobrotvora? se za koga i kome to koristi.” (Š. Bijedić,
drugu. Mnogo je toga do dana današnjeg Ratne slike iz Cazinske krajine)
ostalo obavijeno velom tajne. Bivši soci- Za din spremni Njemačkom okupacijom Kraljevine
jalistički režim kao da se pobrinuo da sve Huska Miljković bio je voljena i ha- Jugoslavije i stvaranjem Nezavisne Države
ostane tajna i kontroverza. Međutim, jed- rizmatična osoba od svoje rane mladosti. Hrvatske dolazi i do masovnih zločina nad
no je kristalno jasno, a to je da je Huska Rođen je 1906. godine u mjestu Dabrovina civilnim stanovništvom. Kako bi spriječili
bio veoma hrabar i cijenjen među krajiš- nedaleko od Velike Kladuše. Savremenici dalje pogrome, Huska sa svojim partijskim
kim stanovništvom svih konfesija. Stariji ga pamte kao čovjeka krupnije građe, pleća- drugovima Milom Dejanovićem i Tomom
Krajišnici koji su upamtili ovog junaka i ta i velike fizičke snage. U Velikoj Kladuši Horvatom radi na pripremi i organizira-
danas pričaju o njemu ne skrivajući svoje završio je osnovnu školu i građevinski za- nju ustanka. Krajem 1942. godine, kada su
divljenje i simpatije. nat. Odgojen je u tradicionalnoj bošnjačkoj partizani osvojili Bihać i veći dio Krajine,
Iako Huska i danas živi u srcima mno- porodici, privržen vjeri i tradiciji. Prije rata Huska je postavljen za komandanta mje-
gih Krajišnika, godišnjicu njegove smrti radio je kao građevinar, a tokom mjeseca sta u Velikoj Kladuši i sekretara Mjesnog

60 11/5/2017 STAV