Page 63 - STAV 114 11.05.2017

stav.ba

nalazio se veliki broj nakšibendija. Neki potvrđuju da je osmanska uprava materi- porijeklom iz Bosne i Hercegovine, kao
su od njih tokom borbe za osvajanje Bosne jalno podržavala ove tekije, dok su valije što su Osman Bosnevi i njegov murid Mu-
poginuli, a na mjestima njihove pogibije poput Mehmeda Vedžihi-paše i Mehmed abir Hasan-efendija. Zlatno doba nakši-
izgrađena su turbeta oko kojih su se po- Kamil-paše bili muridi šejha Abdurrah- bendijskog tarikata u Bosni i Hercegovi-
slije gradile prve tekije na ovim prostori- mana Sirije s Oglavka. Također, moguće ni desilo se u XVIII i XIX stoljeću, kada
ma. Da je među svim derviškim redovi- je primijetiti da su velike ličnosti u histo- se tarikat proširio u sve velike gradove i
ma najveći interes u Bosni i Hercegovini riji Bosne i Hercegovine bili pripadnici ruralna područja. Među sufijama, koji su
uživao nakšibendijski tarikat, potvrđuju ovog derviškog reda. Jednan od tih veli- najzaslužniji za nagli procvat nakšiben-
nam i izgrađene tekije. Među prvim iz- kana jeste svakako i hercegovački paša i dizma, moguće je spomenuti šejha Huse-
građenim tekijama nalaze se: Gazilerska stolački kapetan Ali-paša Rizvanbegović. jina Babu, šejha Abdurrahmana Siriju i
tekija, Iskender-pašina tekija, Mlin tekija, U literaturi historije Bosne i Hercegovine šejha Mejli Babu. Danas je nakšibendijski
Šejh Hasan Kaimijina tekija i Koski Meh- spominju se i Muhammed Emin-efendija tarikat u Bosni i Hercegovini najraspo-
med-pašin hanikah u Mostaru. U XVII i Nakšibendi, šejh Mehmed Kamil i Sirri stranjeniji i najzastupljeniji derviški red,
XIX stoljeću izgrađena je Jedilerska teki- Baba, pripadnici nakšibendijskog tarikata. dok glavni razlog prepoznatljivosti i pri-
ja, zatim tekije u Vukeljićima, Oglavku, “Zato ne čudi činjenica da se 1845. hvaćenosti ovog derviškog reda kod naro-
Seonici, Fojnici, Foči, Visokom i Trav- godine u delegaciji ispred Bosne i Her- da leži u njegovoj privrženosti Kur’anu i
niku, dok su u novije vrijeme izgrađene cegovine za mirovne razgovore s austrij- Sunnetu. Sačuvana autentičnost bosanske
tekije: na Mejtašu, Mesudija tekija, Radi- skom upravom nalazio i šejh nakšibendij- tesavvufske nakšibendijske tradicije može
novići, Pehare, Tuzla, Kraljevići, Olovo i skog reda, hadži Derviš-efendija Korkut. poslužiti kao dobar primjer svim muri-
Kamenica”, kazao je u razgovoru za Stav Isto tako, u XVII stoljeću u prijestolni- dima i muhibima u islamskom svijetu”,
dr. Samir Vildić, doktorand Univerziteta ci Osmanskog carstva, Istanbulu, među poručuje Vildić. Simpozij “Nakšibendi-
Uludag u Bursi i direktor BİGMEV-a za najistaknutijim predstavnicima nak- zam u Bosni” počinje 11. maja u 9:30 sati,
Bosnu i Hercegovinu. Historijski izvori šibendijskog tarikata nalaze se i osobe a ulaz je slobodan. n

STAV 11/5/2017 63