Page 68 - STAV 114 11.05.2017
P. 68

KULTURA



          jer su prepoznavali da je to, da kažemo, od   “Ima pjesnika koji će reći   i tu smo držali stražu. Mislim da je bila
          Boga nadahnuto. Mislim da su se moderni   da je poezija za njih nešto   1994. godina. Prva linija bila je u nekim
          pjesnici, od Eliota pa onda i Jejtsa, služi-                         polusrušenim kućama, zemunica je bila
          li svim tim simbolima i dovodili u vezu   poput religije. Ja ne spadam   negdje pored kuće, tranšea je išla od kuće
          motive i simbole iz različitih duhovnih   među njih. Za mene je      do kuće. U tom trenutku pomislio sam na
          tradicija i nastojali napraviti neku sintezu                         tog čovjeka koji je čitav svoj život i radni
          i objediniti ih te njihovim izmještanjem   poezija nusprodukt, jer cilj   vijek uložio u gradnju jedne takve kuće
          u neki novi kontekst ponuditi novo čita-  nije sama pjesma, već je cilj   i da je to sve preko noći otišlo niz vodu.
          nje”, pojašnjava Kujović.         uzvišeniji od toga. Poezija je     Stoga sam tu pjesmu napisao iz pozicije
                                                                               tog čovjeka, imaginarnog nekog lirskog
          poeZija o raTnom sarajevu         samo nešto što se spontano         subjekta”, prisjeća se Kujović.
            Kada je riječ o hermetičnosti njegove   iz tog putovanja javlja”      Za kraj, Kujović je kazao da o Sara-
          poezije i predznanja koje čitalac Kujevi-                            jevu i Bosni postoji stereotip da su oni
          ćevih pjesama mora imati iz islamske fi-                             na razmeđu kultura, na tranzitu između
          lozofije, grčke mitologije, kršćanstva i ne-  devedesetih godina prošlog stoljeća, očeki-  Istoka i Zapada. “Možda je moja otvo-
          kih drugih istočnih religija, Kujović kaže   valo bi se da u svojoj poeziji Kujović ima   renost za druge kulture, za preuzimanje
          da je to zbog toga što su prvi pjesnici čiju   dio posvećen rodnom kraju. Međutim, u   motiva i njihovo objedinjavanje, upra-
          je poetiku slijedio bili upravo takvi. “Ja   njegovoj poeziji uopće nema Novog Pa-  vo ono u čemu se ogleda i Sarajevo. Ima
          sam se držao toga i moja poezija možda   zara, a zavičaj koji prevladava u njegovoj   pjesnika koji će reći da je poezija za njih
          jeste neprijemčiva za širu publiku, ali ne   poeziji zapravo je Sarajevo.   nešto poput religije. Ja ne spadam među
          bih rekao da je hermetična upravo zbog   Kujović kaže kako je pisao pjesme za   njih. Za mene je poezija nusprodukt, jer
          toga što je hermetizam u poeziji 20. sto-  vrijeme rata polazeći od toga da kao je-  cilj nije sama pjesma, već je cilj uzviše-
          ljeća podrazumijevao svjesnu i namjernu   dinka nije toliko važan, da njegova lična   niji od toga. Poezija je samo nešto što se
          težnju autora da bude nejasan i da zakri-  biografija nije ni po čemu posebna i da   spontano iz tog putovanja javlja. Možda
          je smisao svog teksta. Sve što tražim od   njegove privatne brige, tegobe i muke   je i najveći izazov u pisanju poezije to
          svog čitaoca jeste da otvori rječnik i da   nisu dostojne da njima kinji čitaoca. “U   da pjesnik mora da piše na svojoj koži i
          pronađe neki pojam koji mu možda do-  mojoj poeziji ima mnogo pjesama u ko-  svom mesu, da bi onda i na tekstu uspio
          tada nije bio poznat”, tvrdi autor.  jima sam posuđivao glasove drugim lju-  izraziti nešto bitno. Stoga mislim da rad
            Budući da je porijeklom iz Novog Pa-  dima. Sjećam se pjesme Hotonj i njenog   na tekstu nije samo rad na tekstu, već i
          zara i da je u Sarajevo došao početkom   nastanka. U Hotonju je bila prva linija   rad na sebi”, utvrdio je Kujović.   n

                                    stav.ba














































         68  11/5/2017 STAV
   63   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73