Page 71 - STAV broj 188
P. 71
projekt Opere i Sarajevske filharmoni- posve je očito da u sebi nosi neprolaznu tako i svaka uloga na vama ostavlja trag,
je, održat će se Mozartov Requiem (30. vrijednost, koja pritom nikoga ne ostavlja nekada ožiljak, nekada osmijeh. Svaka pri-
oktobra). U narednoj sezoni imat ćemo ravnodušnim. To je priča o majci, naoko ča po kojoj nastane opera ima svoje rane
predstave repriznog repertoara (Travia- značajnoj u hijerarhiji, ali s čijim tijelom iz kojih je nikla i ima svoju poruku koju
ta, Čarobna frula, Don Giovanni, Zmaj od i srcem se igraju bez skrupula i razumije- nam šalje, da je vidimo, pamtimo, nosimo
Bosne, Hasanaginica, opera za djecu Ježe- vanja. Sasvim je sigurno riječ o jednom od u sebi i predajemo dalje. Naš motiv nije
va kuća...). Publici ćemo pružiti neke od najznačajnijih djela koje mnogi gledaju u samo izaći na pozornicu već uraditi sve
najvažnijih muzičkih djela čija je vrijed- više navrata i svaki put ga dožive s poseb- da publika osjeti priču koju donosimo, u
nost neprolazna. nim emocijama. Uostalom, Hasanaginicu ovom slučaju priču majke i supruge koja
STAV: Novu sezonu Narodnog pozorišta smo na koncu prošle sezone igrali u Lju- nema pravo glasa, a, nažalost, u tome se i
otvorila je sada već kultna opera Hasa- bljani i reakcija publike bila je jednaka danas mnogi mogu naći, i ne mislim samo
naginica, koju je prema libretu Nijaza sarajevskoj. Značajne priče mogu proći na žene unutar patrijarhalne porodice već
Alispahića skladao Asim Horozić, a re- pored nas a da ih ne primijetimo. I to se na obespravljene radnike u firmama gdje
žirao Sulejman Kupusović. Kolika je vri- u današnje vrijeme dešava jer nam je dan su poniženi, na djecu maltretiranu u ra-
jednost ovog muzičko-scenskog djela prekratak. Ali, umjetnost je ta koja nam zredima... Priču možemo, dakle, gleda-
za bosanskohercegovačku umjetničku i iste priče donosi na svoj način, skreće ti kroz razne segmente i, koga uopće ne
kulturnu scenu? pažnju na njih i tjera nas da dugo poslije dotakne i ne reagira na nju, bojim se da
PLJEVLJAK-KREHIĆ: Čim neko djelo razmišljamo o tome, pa i mijenjamo svoje nije dobro gledao.
opstaje na pozornici toliki niz godina, stavove ili ponašanje. Zato je važno da u STAV: Šta je to što operu Hasanaginicu
današnje doba imamo na sceni ne samo razlikuje i izdvaja od nekih drugih formi
Hasanaginicu već i sve druge predstave, u kojima je ova čuvena narodna bala-
operske, dramske, baletne u Narodnom da zaživjela, kao što su teatar, film, TV?
pozorištu, ali i na drugim scenama. Uo- PLJEVLJAK-KREHIĆ: Kada sjedne-
stalom, svako novo postavljanje, svaka te u stolicu Narodnog pozorišta, utihnu
nova premijera u današnje je doba velika svjetla i otvori se zavjesa, utonut ćete u
pobjeda umjetnosti, upravo one koja nas spektakl iza kojeg stoje stotine sati veli-
čini boljim ljudima. kih priprema: solista s pijanistima, hora,
STAV: Šta se promijenilo sa “smjenom dirigenta, orkestra Sarajevske filharmoni-
generacije” i zamjenom gotovo cijele je, baleta, tehnike, pa svih skupa tokom
izvođačke podjele Hasanaginice? režijskih proba na sceni, a sve da bismo
PLJEVLJAK-KREHIĆ: Sve je isto, a opet ljudima koji kupe kartu priuštili najbolje
nije ništa isto. Upravo u tome je čar po- što možemo. Svaki od ovih segmenata, i
zorišta – istu predstavu možete doživjeti drama, i film, i TV, imaju svoje specifič-
na različit način u zavisnosti od njenih nosti i svi se trude donijeti ono najbolje.
protagonista. Bio je izazov naslijediti cije- I svako ima svoju posebnu vrijednost, a
njenu Amilu Bakšić. Svi mi imamo razli- tako i opera, koja objedinjuje muziku,
čite senzibilitete, različitu interpretaciju glas, pokret, ples... Taj scenski ugođaj,
istog materijala, glasove... U najkraćem, ta saradnja velikog broja ljudi na sceni
cijela nova postava donosi istu priču na i onih što se ne vide, a tu su uz sve nas,
svoj, nov i različit način. Onako kako mi daje specifičnost koju opera nosi u sebi
priču doživljavamo duboko u sebi i kako i pruža publici. I svi smo mi navikli da
je želimo prikazati publici. Sarajevska ope- djela velikih stranih kompozitora pred-
ra postoji duže od 70 godina. Normalno stavljamo na sceni, a posebna je ljepota
je da dolazi do smjene generacija, novih kada imamo domaću priču, domaće au-
protagonista u starim ulogama. To je pri- tore i izvođače i kada smo to u prilici i
rodno, tako je bilo i tako će biti u svakoj stanju pružiti našoj publici, ali i cijelom
opernoj kući. svijetu. A imamo i kvalitet i znanje ura-
STAV: Vi ste Hasanaginica nove genera- diti upravo to na najbolji način.
cije. Šta za Vas znači ova uloga i s kojim STAV: Kakav status opera ima danas u
motivima ste gradili lik Hasanaginice? bosanskohercegovačkom društvu? Da
PLJEVLJAK-KREHIĆ: Hasanaginica li je današnje društvo, koje se nalazi u
je lik koji stoljećima pobuđuje emoci- psihološkom beznađu i materijalnom
je, pa tako i meni – iz probe u probu, iz siromaštvu, duhovno spremno za tako
predstave u predstavu. Imala sam priliku prefinjenu i specifičnu umjetničku for-
igrati brojne uloge, od Bastienne (Mozart mu kao što je opera?
– Bastien und Bastienne), Grofice (Mozart PLJEVLJAK-KREHIĆ: Opera ima status
– Figarova ženidba), Anne (Verdi – Nabuc- kao i svi ostali segmenti kulture. Dakle,
co), preko Ðule (Gotovac – Ero s onog svi- treba veću podršku samo iz jednog razlo-
jeta), Mimi (Puccini – La Boheme), Jelene ga – kako bismo mogli napraviti što više
(Zajc – Nikola Šubić Zrinjski), Žene (Ča- premijera, što više predstava i kako bismo
vlović – Srebreničanke) do onih u Grazu, publici davali što raznovrsniji i bolji pro-
na sceni Theater im Palais ili Genovi, i, gram. Ja sam uvijek optimista. Pjevali smo
kao što u svaku ulogu ugradite dio sebe, i držali koncerte i tokom opsade Sarajeva.
STAV 11/10/2018 71
