Page 80 - STAV broj 188

FELJTON

Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše (1)

PRILIKE U HERCEGOVINI
POLOVINOM 19. STOLJEĆA

Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše, koju je prevela i priredila Kerima Filan,
predstavlja zanimljivu, ali i veoma važnu arhivsku građu koja može pomoći u rekonstruiranju političke,
ekonomske, društvene i kulturne klime u Bosni i Hercegovini sredinom 19. stoljeća. Dževdet-paša je deset
godina bio na položaju zvaničnog historiografa Osmanskog carstva, a jedno od njegovih djela jeste Tezakir.
Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše sadrži prijevod onih dijelova Tezakira koji
govore o boravku Dževdet-paše u Bosni, gdje je u svojstvu visokog državnog povjerenika proveo period
od početka ljeta 1863. do jeseni 1864. godine. S obzirom na politološku, kulturološku i antropološku
vrijednost njegovih spisa, u ovom i narednim brojevima Stava donosimo dijelove Dževdet-pašinih zapažanja

“Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše”, prevela i priredila: Kerima Filan, “Connectum”,
Sarajevo, 2017. godine, 262 stranice

Piše: Hamza RIDŽAL
hamza@stav.ba

TEZKIRA BROJ 21 glavarinu (džizju) još uvijek se uzimao koji se koriste upravo za zimsku ispa-
po glavi, jer u Hercegovini nije bilo ni šu stoke. Mutasarrifi naplaćuju kori-
Događaji u 1280. godini (obuhva- traga od općih odredbi o vojnom po- štenje tih pašnjaka. Nekim vlasnicima
ta vrijeme od 18. juna 1863. do 5. juna rezu koje su već odavno bile upućene zemlje nije bio dovoljan prihod koji im
1864. godine) na sve strane države. Nadalje: dok se u je, u skladu sa propisima, dolazio od
Bosni primjenjivala odredba o tome da zemlje, te se u novije vrijeme dešavalo
Tog ljeta u Hercegovini je bilo jako u porezu koji je propisan po domaćin- da, po uzoru na tradicionalne ograde, ti
vruće, temperatura je nekoliko dana do- stvu, za svako selo, sudjeluju i zemljo- posjednici ograde dio livade ili nekog
stizala 38 stepeni po Reomirovoj skali, a posjednik i zemljoradnik, u omjeru u brijega koji pripadaju državi i od raje
jednog dana čak 42 stepena. Bilo je slu- kojem ubiru prinos sa zemlje – to jest zahtijevaju da im plate za to što kori-
čajeva da se na toj vrućini topilo olovo ako je zemlja zakupljena po dogovoru sti to ograđeno mjesto za ispašu stoke.
na nekim džamijama. Kako je bilo ve- da polovinu prinosa ubire zemljoposjed- Zemljoposjednici i stočari su, s punim
oma mnogo poslova koje sam kao vla- nik, a polovinu zemljoradnik, odnosno, pravom, prigovarali zbog toga i svi su se
din izaslanik trebao riješiti, neprestano trećinu prinosa zemljoposjednik i dvije odreda žalili na ograde. Svakako je bilo
sam radio, i danju i noću. Istovremeno trećine zemljoradnik, porez daju i jedan potrebno jasno postaviti razliku između
sam pregledavao finansijsko poslovanje i drugi u tom omjeru – u Hercegovini onih mjesta koja su oduvijek bila ograde
u Hercegovačkom sandžaku i svodio vlasnici zemlje uopće nisu sudjelovali i ovih koja su naknadno pretvorena u
zamršene račune o troškovima naprav- u porezu već je cjelokupan iznos, pro- ograde. Međutim, vlasnici zemlje koji
ljenim za vrijeme rata s Crnom Gorom. pisan po domaćinstvu, padao na teret su već praktikovali tu zloupotrebu nisu
Nadalje, provodio sam reforme u civil- zemljoradnika. Nadalje: kodžabaše i željeli da se zavede red u korištenju paš-
nim poslovima, te preuzimao potrebne drugi glavari su pod različitim nazi- njaka. Na to je u mjesecu rebiulahiru
mjere da se uspostavi sigurnost na Nik- vima nametali neke troškove i mnoga hvale vrijedni mustešar Rašid-paša for-
šićkom putu i da se zaštiti nahija Kor- druga opterećenja mimo ikakvih pro- mirao jednu komisiju koju su činili po
jenić. Kojem god sam od ovih poslova pisa i sve to pripisivali porezu, što je dva predstavnika muslimana, katolika i
pristupio, svaki je bilo teško izvoditi. predstavljalo iznimno veliki pritisak pravoslavca. U komisiji su bili mostar-
na jadnu raju. Potom: u Hercegovini ski muftija, potom hadži Drečo, koji je
Puno je nepravilnosti bilo u priku- postoje zimski pašnjaci koji su ograđe- u to vrijeme bio član Upravnog vijeća
pljanju poreza od naroda. Na primjer, ni – ondje ih oduvijek zovu ograda – i Hercegovačkog sandžaka, te još neki
porez koji je nemuslimansko stanov-
ništvo plaćalo umjesto vojne obaveze
i koji je zamijenio ranije propisanu

80 11/10/2018 STAV