Page 48 - STAV broj 163

Temeljita restauracija Morića hana načinjena je između 1971.
i 1974. godine, kada su u svim prostorijama u prizemlju na
zidovima kaligrafskim pismom u gipsu ispisani stihovi rubaija
znamenitog perzijskog matematičara i pjesnika Omera Hajjama

(umro 1815. godine) i njegovom sinu Prizemlje je služilo za smještaj konja i ovaj han jer su im prostorije bile smješte-
Ibrahim-agi (umro 1827. godine). robe koja se odlagala u magaze, a na spratu ne na spratu hana, sa suprotne strane od
su bile musafirske sobe i jedna velika pro- nekadašnjih prostorija udruženja “Trez-
Osobitost arhitekture Morića hana ističe storija kao zajednički prostor za razgovore venost”. Udruženje “Mladi muslimani”
i Alija Bejtić u svom radu Mali urbanizam uz kahvu. Ovdje su se često održavali sa- i danas djeluju iz Morića hana, a zani-
Sarajeva. “Morića han se odlikuje vanred- stanci sarajevskih prvaka, a prostor je bio mljivo je da se njihove prostorije nalaze
nom značajnom arhitekturom svoje vrste. dostupan svima. Tako je ovaj karavan-saraj na istom onom mjestu gdje su bile i onda
Ta vrijednost ogleda se ne samo u čitavom predstavljao mjesto kojem su imali pristup kada je ovo udruženje osnovano. Danas
rješenju nego i u onom zasebnom rješenju svi slojevi društva, od onih najsiromašni- se u Morića hanu najčešće okuplja vjer-
hodnika na katu, iznad kojih nema stro- jih, pa do političkih elita koje su u ovom ski orijentirana omladina, učenici Gazi
pa, nego se zračni prostor i pogled dižu sve prostoru donosile ponajvažnije odluke o Husrev-begove medrese i studenti Fakul-
do same krovne konstrukcije, koja je opet sudbini Bosne i Hercegovine. teta islamskih nauka, u istoj onoj kafani,
‘atraktivitet’ sama za sebe... Morića han, jednoj među stotinama drugih, koja se
danas istaknuti arhitektonski spomenik Nakon austrougarske okupacije Bosne uspjela uvući i u sevdalinku, tu krun-
i jedini sačuvani objekat te vrste u BiH, i Hercegovine, u Morića hanu sastao se re- sku formu bošnjačke književne tradicije.
više je puta u prošlosti gorio, ali je uvijek volucionarni odbor koji je razmatrao stanje
obnavljan u gotovo istoj arhitektonskoj nastalo novim političkim promjenama. I ELITNI HOTEL U SREDIŠTU
koncepciji. Posljednji put jako je stradao u borba za vjersko-prosvjetnu autonomiju STAROG GRADA
požaru decembra 1957. godine”, piše Bejtić. tokom vladavine Austro-Ugarske bila je
povod raznim sastancima glavnog egze- Morića han posljednji je put gorio
Morića han imao je svoju vodu, tačni- kutivnog odbora organiziranim u Morića 1957. godine, što je predstavljalo početak
je, poseban vodovod, ali u njemu se nije hanu. “Mladi muslimani” sastajali su se u kraja čaršije kao organske urbane cjeline.
kuhala hrana. Jednaku pažnju i divljenje Morića hanu, posebno u udruženju “Trez- Radovi na njegovom spašavanju, koji su
kao nekada privlači ogromni hodnik na venost”, čije su se prostorije nalazile na se ogledali, prije svega, u podizanju no-
spratu koji vodi s jednog na drugi kraj spratu ovog objekta. I kasnije djelovanje vog krova pokrivenog terisanom hartijom,
hana. Izgleda više poput natkrivene uli- “Mladih muslimana” bilo je vezano za uspjeli su produžiti njegov životni vijek.
ce. Hodnik nema plafon, već pogled seže
prema krovnoj konstrukciji koju čine ma-
sivne drvene grede tamnosmeđe boje. Sva-
ka soba u hanu imala je peć u kojoj su se
ložila drva, ali nije bilo dimnjaka, već je
napravljeno takvo rješenje da dim odlazi u
krovnu konstrukciju i izlazi kroz otvor koji
se zvao bađe. Prozori su bili s demirima,
vrata bila napravljena od željeza. U prize-
mlju hana debljina zidova je oko sedam-
deset, a na spratu od četrdeset do pedeset
centimetara. Između je bio materijal koji
nije omogućavao da se požar, ako izbije na
spratu, proširi u prizemlje. Međutim, han
je ipak više puta gorio, kao i mnoge druge
građevine u Sarajevu.

48 19/4/2018 STAV