Page 51 - STAV broj 163
P. 51
S obzirom na to da mi je emocija u prvom planu i da nastojim da
srcem pjevam, trudio sam se da pjevam o onome što volim. Tom
sam linijom došao do trenutka da poželim zapjevati o Onome
koga najviše volim, a to je Gospodar. Ljudi su znali zaplakati, ali
i smijati se i veseliti uz mnoge moje pjesme. Međutim, kada je
riječ o ilahijama, s tim se ništa ne može porediti. Tu se u ljudima
bude najdublje emocije i najiskrenija ljubav
Razgovarao: Edib KADIĆ
edib@stav.ba
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ
Armin Muzaferija rođen je 1988. sam i nastup zavolio. Tu zapravo počinje
godine u Visokom, gdje završa- moja, da tako kažem, dječija karijera, od
va osnovnu i srednju školu. Stu- nekih lokalnih festivala “Djeca pjevaju
dij engleskog jezika završava na hitove” u Visokom do Internacionalnog
Cambridgeu u Engleskoj. Potječe iz mu- festivala u Zenici 2000. godine. Na svim
zičke porodice, a osim što pjeva, svira i tim festivalima dobijao sam i nagrade, što
klavijature. O svojim muzičkim počeci- mi je davalo dodatan vjetar u leđa.
ma, izvedbama, turnejama, kao i budu- STAV: Kada ste se počeli profesionalno
ćim koncertima priča za magazin Stav. baviti muzikom?
STAV: Kako i kada ste se počeli baviti MUZAFERIJA: 2007. godine s pjesmom
muzikom? koju mi je uradio Hari Mata Hari. Nama
MUZAFERIJA: Rođen sam u muzičkoj nikad muzički svijet nije bio stran i čitav
porodici. Otac mi se cijeli život profesio- smo život imali dobre muzičke konekcije.
nalno bavio muzikom i očekivao je da će U to je vrijeme Hari bio najraspoloženiji
ga djeca, njegove dvije kćerke, moje sta- da ostavlja u naslijeđe svoje pjesme i da
rije sestre, naslijediti. To se nije desilo i promovira mlade talente. Debitirao sam
on je nekako bio izgubio nadu. Godine s tom pjesmom na “Melodijama Mosta-
1988. prestao se profesionalno baviti mu- ra” 2007. godine i bio među pobjednici-
zikom, iste godine kad sam se ja rodio. ma. Otada je prošlo deset godina. Mogu
Tada je bio na nekoj oproštajnoj svirci u reći prilično brzo, ali bio je to jako dug
Njemačkoj. Tokom agresije na BiH otac i trnovit put.
je dobio naređenje da osnuje vojni orke- STAV: Kažite nam nešto o Vašim anga-
star. Imao je neke vojnike i ranjenike od žmanima koji su slijedili nakon toga?
kojih je trebao napraviti umjetničku četu. MUZAFERIJA: Na početku sam se odlu-
Na prvu probu koju su pravili poveo je i čio na pilot-projekte, prve dvije-tri pjesme,
mene i tada sam prvi put u životu vidio kako bih vidio kako to sve funkcionira.
bubnjeve i klavijature. Dok je uzaludno Tada sam imao samo 18 godina i nisam o
pokušavao s vojnicima uvježbati tadašnju tome znao skoro ništa, a na očeve savjete
himnu Bosne i Hercegovine, Ja sin sam polahko sam ulazio u ovaj svijet. Sjećam se
tvoj, vidio je mene kako u ritmu udaram da je otac u to doba htio da mi kupi neko
rukama. Vjerovatno me iz zezancije upi- auto. Međutim, ja sam taj novac htio ulo-
tao: “Bi li ti ovo otpjevao?”, a ja sam to žiti u karijeru. Kada niste profesionalac,
odmah prihvatio. Tada je shvatio da dobro nije vas briga za konkurenciju. Međutim,
intoniram i da imam sluh. Tu sam večer kada se profesionalno bavite muzikom,
ustvari imao svoj prvi nastup u životu, s ima mnogo onih za kojima idete i koje
nepunih šest godina. U svoj toj euforiji želite stići, a imate i mnogo onih koji vas
otac je vjerovatno već tada prepoznao da gledaju u leđa i kojima sve vrijeme mo-
bih mogao imati nekakvu muzičku buduć- rate bježati. Nekada me ljudi pitaju: “Šta
nost i od tog sam trenutka od njega imao ima na estradi?” Često im odgovorim da
beskrajnu podršku. Po završetku rata me se ne osjećam dijelom estrade. Da ne bih
prijavio na festival “Mali šlager”, sezona ovdje bio pogrešno shvaćen, moram na-
1997, što sam nerado prihvatio. Međutim, glasiti da se nimalo ne smatram boljim od
tu mi se desio i prvi aplauz u životu, pa
STAV 19/4/2018 51