Page 58 - STAV broj 334

DRUŠTVO

nacionalne spomenike. I na kraju, izme- nakon posljednjeg rata između dvaju car- mi otvori / Otvor’ pendžer i uspavaj majku /
đu Bužima i Otoke bio je grad Čavnik, od stava, njihovi predstavnici okupe u gradu Da j’ ne budim rano na uranku. Nju će moći
kojeg danas nije mnogo ostalo. Svištovu na obalama Dunava. Tada je u razumjeti samo onaj ko se iz Cazina zaputi
I ne samo da je opasana starim gra- ovom gradiću u sjevernoj Bugarskoj, ne- prema Velikoj Kladuši, pa se od Ćoralića
dovima, kulama i utvrdama već je i unu- kadašnjem sjedištu Ostrogota, potpisan počne penjati uz serpentine, a na pitanje
tra, na svakom pogodnom brdu Cazin- Svištovski mir. Dakle, u Svištovu, koje po čemu su ovo selo i ovaj prijevoj dobili
ske krajine nasađena tvrđa. U središtu je svijećama osvjetljavalo put izgublje- naziv Skokovi, odgovor će doći kada se
stoluje Cazin, u vrijeme osmansko jedan nim dunavskim mornarima pa po tome počne spuštati, odnosno skakutati, s dru-
od najtvrđih gradova na zapadnoj granici i ime dobilo, iscrtana je Cazinska krajina, ge strane brda, prvo prema Pećigradu, a
carstva. Između Cazina, Bihaća i Izačića, a Cetingrad, Drežnik, Lapac i Srb pripali onda niže ka Donjoj Lučkoj i ravnici koja
ponad rijeke Mutnice, uspravio se Mut- su Austro-Ugarskoj. U to vrijeme u gla- se širi prema Velikoj Kladuši.
nik, od kojeg je ostao samo dio jedne od vi ovdašnjeg čovjeka već je bio formiran Kada se konačno nađe u pitomini,
kula što danas kao krnjav zub u opustje- mentalitet ljudi s granice, Krajišnika, lju- izniknu pred putnikom s lijeve strane
loj staračkoj vilici čežnjivo zagriza u še- tih, i čovjek je ovdje stoljećima spavao sa puta, kao vojnici postrojeni u stroj, kao
ćernu vunu neba. Ondje, prema Bihaću, sabljom umjesto jastuka. na vječitoj smotri pred pokoljenjima – ni-
zaoblilo se brdo Visovac, kako ga nazi- šani krajputaši. To je Kajtezovića groblje
vaju historičari i kartografi, ili Bisovac, SA SKOKOVA DOLI ograđeno jednostavnom drvenom ogra-
kako ga zove narod koji živi u ravnicama Ako bi se tražila centralna tačka Ca- dom. Nišani ovdje kao da su postavljeni
ispod njega. Na vrh brda bio je nekada zinske krajine, onda bi se prst mogao upri- u kakvom izlogu, više da se pokaže njiho-
grad pod istim nazivom – Visovac. Od jeti na Brezovu Kosu, koja se produžuje va ljepota i majstorovo umijeće nego da
njega je ostao tek pokoji kamen i tragovi u Skokove. Najviši je to vrh i uzdigao se obilježe grob. I taj utisak nije samo plod
temelja, potpuno ga je razidalo i prenije- tačno između Cazina, Velike Kladuše i emocije i mašte. Kažu stručnjaci da nije
lo u okolne puteve i kuće. Bužima. To je onaj dio Cazinske krajine bio rijedak slučaj da su osobe čija su ime-
U drugom trokutu Cazinske krajine, gdje brda na plećima nose legendarne ke- na uklesana u tijela krajputaša sahranje-
između Bosanske Krupe, Bužima i Bijele stenove šume koje se preko Koprivne u na na sasvim drugom mjestu, a nišani im
Stijene, uspravio se grad Jezerski, koji je jednom širokom luku svijaju ponad Cazi- podignuti i pored puta da ih svako vidi
posljednjih godina dijelom renoviran. Ova- na, pa se kaže: kesteni su resali, Koprivljani i pamti njihova imena. Pa ipak, izgleda,
mo, na suprotnoj strani, između Cazina i veseli. Ovdje se u jesen, u dubini noći, ako da ovdje nije tako. Ne samo zbog toga što
Velike Kladuše dođe Todorovo. U njemu je se umiriš i naćuliš uši, može čuti kako pu- ovi nišani ne dolaze iz dalekog junačkog
u Drugom svjetskom ratu stolovao Huska caju prezrele šišarke i po šušnju dobuju doba već i zato što se iza njih steru ženski
Miljković, komandant muslimanske mili- kestenovi plodovi. Davno su Skokovčani nišani pred kojima zasigurno leže supruge
cije, i, poput kakvog feudalnog gospodara, skovali pjesmu koja počinje ovako: Kad ja dalekih potomaka ljutih Krajišnika koji
vladao ovim krajem, čuvajući ovaj narod pođem sa Skokova doli / Mala moja, pendžer smiraj nađoše ovdje.
od pokolja i pljačke svakakvih vojski. Da-
nas je od todorovske utvrde ostalo samo
podnožje kule, ali je zato, ovamo, s druge Cazinska krajina, kao historijski pojam i geografsko područje,
strane Skokova, u šumi, uz rječicu Radeti- počela se formirati nakon Karlovačkog mira (1699), kada se
nu ostala, uspravna i cijela, sva istoimena
kula – Radetina. Izgrađena je da štiti put velika oseka Osmanskog Carstva zavaljala od Budima i Pešte
koji je išao iz Cazina pa se ovdje uspinjao na Kordun i na Savu. Tada je ovaj kraj postao prava krajina i
prema Brezovoj Kosi i spuštao u Pećigrad
i ponovo se verao na Todorovo, pa se opet stoljećima je ovdje čuvana najzapadnija granica Osmanskog
spuštao ka Kladuši i Podzvizdu i dalje za Carstva, kojem je Karlovačkim sporazumom gotovo odsječeno
Vrnograč i Bužim i za Krupu. Nešto je pe-
ćkih zidova, i cijela jedna kula, doživjelo rumelijsko krilo. U to vrijeme u glavi ovdašnjeg čovjeka već
današnje doba i nas u njemu. U ovom gra-
du je nekada stolovao Hasanaga Beširević je bio formiran mentalitet ljudi s granice, Krajišnika, ljutih, i
Pećki, strah i trepet nad Kordunom. Sa čovjek je ovdje stoljećima spavao sa sabljom umjesto jastuka.
svojim jurišnim četama upadao je sve do
Zagreba i robio, palio i pljačkao, a Huse-
in-kapetan Gradaščević ipak ga nije htio
predati Austrijancima po cijenu toga da je
i sam pao u njihovu nemilost.
Cazinska krajina, kao historijski po-
jam i geografsko područje, počela se for-
mirati nakon Karlovačkog mira (1699),
kada se velika oseka Osmanskog Carstva
zavaljala od Budima i Pešte na Kordun
i na Savu. Tada je ovaj kraj postao prava
krajina i stoljećima je ovdje čuvana naj-
zapadnija granica Osmanskog Carstva,
kojem je Karlovačkim sporazumom go-
tovo odsječeno rumelijsko krilo. Ostaci
tog krila bit će potpuno ukinuti stotinjak
godina kasnije, kada se 1790. godine,

58 30/7/2021 STAV