Page 37 - STAV broj 243
P. 37
Ekshumaciju su kritizirali Franco-
vi rođaci, čelnici tri glavne desničarske
stranke u Španiji i neki članovi Katoličke
crkve. Vrhovni je sud postupak odobrio
u septembru, kada je odbio višemjesečne
zahtjeve Francove porodice da se zaustavi
ekshumacija. Ona je proizašla iz izmjena
i dopuna Zakona o historijskom sjećanju
iz 2007. godine, kojim se tražila odšteta za
procijenjenih 100.000 žrtava građanskog
rata iz doba Franca koji su pokopani u
neobilježenim grobovima, uključujući i
hiljade u Dolini palih.
Zakonom je zabranjeno da Francovi Francovi marokanski ratnici
ostaci budu na javnom mjestu koje ga uzvi-
suje kao političku ličnost. Francovi rođaci
htjeli su ga ponovo sahraniti u madridskoj
katedrali Almudena u centru grada, gdje
imaju rezervirana mjesta. Vlada, u strahu
da bi to moglo postati još jedno hodoča-
sničko mjesto za fašiste, insistirala je da ga
se pokopa na Mingorrubiju, gdje je njego-
va žena Carmen sahranjena u porodičnoj
kripti. Groblje je blizu palače El Pardo,
nekadašnje Francove službene rezidencije.
CAUDILLO DE ESPAÑA
General Francisco Franco Bahamon-
de umro je u Madridu prirodnom smrću
20. novembra 1975. Imao je 83 godine i
bio je gotovo 40 godina na čelu države.
Zbog dugogodišnje vladavine i režima
koji je svrgnut u relativno bliskoj proš-
losti, Franco je još uvijek neugodnost u Franco i Sadam Husein
španskom javnom životu. To je dokazano
i širokom raspravom potaknutom ekshu- je dočekao proglašenje Druge republike Falange, stranka stvorena spajanjem svih
macijom njegovih posmrtnih ostataka iz 1931. godine. Poslovično oprezan, izbje- desničarskih snaga, postaje instrument za
spomenika nazvanog Dolina palih, pede- gao je otvoreni sukob s novim vlastima i organiziranje njegovih pristaša i kontrolu
setak kilometara udaljenog od Madrida. odbio se pridružiti neuspjelom vojnom civilnog društva. Takav je režim, postavljen
Franca su zvali “Caudillo de España”, i udaru 1932. Ipak, kada je španska kriza na tri stupa, pobijedio u građanskom ratu i
to nije bio običan naslov. Bila je to pravna dosegla vrhunac u julu 1936, Franco se postao temelj njegovog budućeg vladanja.
formula Vrhovnog suda, koji je u Francu pridružio ustanku protiv ljevičarske vla- Unatoč fasciniranosti njihovim vođa-
objedinio nekoliko položaja: generalissi- de. I on je svoj posao obavio učinkovito, ma i sklonosti ka italijansko-njemačkoj osi,
mo (vojna moć), šef države i vlade (civil- stavljajući se u Maroku na čelo najopre- Franco nije ušao u svjetski rat u septem-
na vlast), homo missus a deo (vjerska vlast, mljenijih španskih trupa. Ustanak se brzo bru 1939. godine. Iscrpljenost i razaranje
odnosno izaslanik božanske providnosti) i pretvorio u građanski rat. uzrokovano građanskim ratom, zajedno s
nacionalni poglavar tradicionalne Španske Tri godine ratovanja presudno su utjeca- ekonomskom propašću i rastućom glađu,
falange (vrhovni vođa jedine stranke drža- le na Franca i njegov brzi uspon na državni ostavili su Španiju na milost savezničkim
ve). Ukratko, bio je diktator “odgovoran vrh. U početku je bio jedan od pobunjenič- silama, koje su svojom flotom dominirale
samo Bogu i historiji”. kih generala vojne hunte koja je preuzela španskim pomorskim putevima i kontro-
Franco je rođen u galicijskom gradu sve ovlasti države i pokrenula intenzivan lirale vitalne zalihe hrane i nafte. Neutral-
Ferrolu 1892. godine. Pohađao je vojnu proces represije i društveno-političke in- nost je bila čista nužnost, a ne slobodna
akademiju, više od desetljeća služio u Ma- volucije, ali produženje rata i napeti među- opcija. Između 1940. i 1941. godine Franco
roku, gdje je sudjelovao u brojnim krva- narodni kontekst prisilili su koncentraci- je bio čak u iskušenju da uđe u rat kako bi
vim kolonijalnim kampanjama. Uvijek je ju zapovjedništva u jednu osobu. Krajem ostvario sve imperijalističke snove, želeći
sa sobom teglio ideološki prtljag španskog septembra 1936. godine Franco je došao oteti Gibraltar iz britanskih ruku i stvoriti
nacionalizma oblikovan pričama o slavnoj na vrh zahvaljujući spletu nekoliko razlo- sjevernoafričko carstvo na štetu Francuske.
imperiji i koncepciji politike koja vojsku ga; zbog vojnih uspjeha, zbog nedostatka Njemački napad na Sovjetski Savez omo-
posmatra okosnicom države. Franco je ozbiljnih konkurenata te zbog vitalne po- gućio je slanje vojnog kontingenta (Plava
zdušno podržavao vojnu diktaturu Prima drške koju su mu davali Hitler i Mussoli- divizija) da se bori “protiv komunizma”,
de Rivere 1923. godine, zbog čega je ime- ni. Ali Franco nije bio zadovoljan pukom bez objave rata saveznicima, ali promje-
novan direktorom Generalne vojne akade- vojnom diktaturom. Vojska mu ubrzo do- na ratne sudbine 1942. godine prisilila je
mije. Te se godine i oženio s Carmen Polo, daje još dva izvora legitimiteta. Crkva mu Franca da se povuče u neutralnost.
pobožnom mladom ženom. Konzervativan, je osigurala da ratoborni katolicizam do Njegovo ponašanje tokom Drugog svjet-
izrazitih religijskih uvjerenja, sa strahom kraja ostane vrhovna ideologija režima. skog rata donijelo mu je međunarodnu
STAV 31/10/2019 37