Page 37 - STAV broj 243
P. 37

Ekshumaciju su kritizirali Franco-
          vi rođaci, čelnici tri glavne desničarske
          stranke u Španiji i neki članovi Katoličke
          crkve. Vrhovni je sud postupak odobrio
          u septembru, kada je odbio višemjesečne
          zahtjeve Francove porodice da se zaustavi
          ekshumacija. Ona je proizašla iz izmjena
          i dopuna Zakona o historijskom sjećanju
          iz 2007. godine, kojim se tražila odšteta za
          procijenjenih 100.000 žrtava građanskog
          rata iz doba Franca koji su pokopani u
          neobilježenim grobovima, uključujući i
          hiljade u Dolini palih.
            Zakonom je zabranjeno da Francovi   Francovi marokanski ratnici
          ostaci budu na javnom mjestu koje ga uzvi-
          suje kao političku ličnost. Francovi rođaci
          htjeli su ga ponovo sahraniti u madridskoj
          katedrali Almudena u centru grada, gdje
          imaju rezervirana mjesta. Vlada, u strahu
          da bi to moglo postati još jedno hodoča-
          sničko mjesto za fašiste, insistirala je da ga
          se pokopa na Mingorrubiju, gdje je njego-
          va žena Carmen sahranjena u porodičnoj
          kripti. Groblje je blizu palače El Pardo,
          nekadašnje Francove službene rezidencije.

          CAUDILLO DE ESPAÑA
            General Francisco Franco Bahamon-
          de umro je u Madridu prirodnom smrću
          20. novembra 1975. Imao je 83 godine i
          bio je gotovo 40 godina na čelu države.
          Zbog dugogodišnje vladavine i režima
          koji je svrgnut u relativno bliskoj proš-
          losti, Franco je još uvijek neugodnost u   Franco i Sadam Husein
          španskom javnom životu. To je dokazano
          i širokom raspravom potaknutom ekshu-  je dočekao proglašenje Druge republike   Falange, stranka stvorena spajanjem svih
          macijom njegovih posmrtnih ostataka iz   1931. godine. Poslovično oprezan, izbje-  desničarskih snaga, postaje instrument za
          spomenika nazvanog Dolina palih, pede-  gao je otvoreni sukob s novim vlastima i   organiziranje njegovih pristaša i kontrolu
          setak kilometara udaljenog od Madrida.   odbio se pridružiti neuspjelom vojnom   civilnog društva. Takav je režim, postavljen
          Franca su zvali “Caudillo de España”, i   udaru 1932. Ipak, kada je španska kriza   na tri stupa, pobijedio u građanskom ratu i
          to nije bio običan naslov. Bila je to pravna   dosegla vrhunac u julu 1936, Franco se   postao temelj njegovog budućeg vladanja.
          formula Vrhovnog suda, koji je u Francu   pridružio ustanku protiv ljevičarske vla-  Unatoč fasciniranosti njihovim vođa-
          objedinio nekoliko položaja: generalissi-  de. I on je svoj posao obavio učinkovito,   ma i sklonosti ka italijansko-njemačkoj osi,
          mo (vojna moć), šef države i vlade (civil-  stavljajući se u Maroku na čelo najopre-  Franco nije ušao u svjetski rat u septem-
          na vlast), homo missus a deo (vjerska vlast,   mljenijih španskih trupa. Ustanak se brzo   bru 1939. godine. Iscrpljenost i razaranje
          odnosno izaslanik božanske providnosti) i   pretvorio u građanski rat.  uzrokovano građanskim ratom, zajedno s
          nacionalni poglavar tradicionalne Španske   Tri godine ratovanja presudno su utjeca-  ekonomskom propašću i rastućom glađu,
          falange (vrhovni vođa jedine stranke drža-  le na Franca i njegov brzi uspon na državni   ostavili su Španiju na milost savezničkim
          ve). Ukratko, bio je diktator “odgovoran   vrh. U početku je bio jedan od pobunjenič-  silama, koje su svojom flotom dominirale
          samo Bogu i historiji”.            kih generala vojne hunte koja je preuzela   španskim pomorskim putevima i kontro-
            Franco je rođen u galicijskom gradu   sve ovlasti države i pokrenula intenzivan   lirale vitalne zalihe hrane i nafte. Neutral-
          Ferrolu 1892. godine. Pohađao je vojnu   proces represije i društveno-političke in-  nost je bila čista nužnost, a ne slobodna
          akademiju, više od desetljeća služio u Ma-  volucije, ali produženje rata i napeti među-  opcija. Između 1940. i 1941. godine Franco
          roku, gdje je sudjelovao u brojnim krva-  narodni kontekst prisilili su koncentraci-  je bio čak u iskušenju da uđe u rat kako bi
          vim kolonijalnim kampanjama. Uvijek je   ju zapovjedništva u jednu osobu. Krajem   ostvario sve imperijalističke snove, želeći
          sa sobom teglio ideološki prtljag španskog   septembra 1936. godine Franco je došao   oteti Gibraltar iz britanskih ruku i stvoriti
          nacionalizma oblikovan pričama o slavnoj   na vrh zahvaljujući spletu nekoliko razlo-  sjevernoafričko carstvo na štetu Francuske.
          imperiji i koncepciji politike koja vojsku   ga; zbog vojnih uspjeha, zbog nedostatka   Njemački napad na Sovjetski Savez omo-
          posmatra okosnicom države. Franco je   ozbiljnih konkurenata te zbog vitalne po-  gućio je slanje vojnog kontingenta (Plava
          zdušno podržavao vojnu diktaturu Prima   drške koju su mu davali Hitler i Mussoli-  divizija) da se bori “protiv komunizma”,
          de Rivere 1923. godine, zbog čega je ime-  ni. Ali Franco nije bio zadovoljan pukom   bez objave rata saveznicima, ali promje-
          novan direktorom Generalne vojne akade-  vojnom diktaturom. Vojska mu ubrzo do-  na ratne sudbine 1942. godine prisilila je
          mije. Te se godine i oženio s Carmen Polo,   daje još dva izvora legitimiteta. Crkva mu   Franca da se povuče u neutralnost.
          pobožnom mladom ženom. Konzervativan,   je osigurala da ratoborni katolicizam do   Njegovo ponašanje tokom Drugog svjet-
          izrazitih religijskih uvjerenja, sa strahom   kraja ostane vrhovna ideologija režima.   skog rata donijelo mu je međunarodnu


                                                                                                   STAV 31/10/2019  37
   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42