Page 38 - STAV broj 243

POLITIKA

osudu, a na sve naznake moguće intervencije
i njegove smjene odgovarao je saveznicima
porukom kojom je prepadao zapadne sile:
“Ili ja ili haos u Španiji.” Izbijanje hladnog
rata između Sjedinjenih Američkih Država
i Sovjetskog Saveza 1947. godine otvorilo
mu je vrata međunarodnoj rehabilitaciji.
Sporazum sa SAD-om o postavljanju voj-
nih baza u Španiji 1953. godine značio je
njegov opstanak uprkos tome što je takav
potez međunarodno mnijenje preziralo.
Od tog dana njegova totalitarna vlada-
vina više nije dovođena u pitanje i postao je
diplomatski priznat u zapadnoj sferi. Bilo
je to njegovo najsretnije doba, vrijeme u
kojem se mogao posvetiti lovu, ribolovu,
gledanju televizije i uživanju u društvu
svojih brojnih unuka. Sudjelovao je i u
velikom ekonomskom razvoju šezdesetih,
koji je na radikalan način transformirao
sociokulturnu strukturu Španije. Jedino
ograničenje tog procesa liberalizacije bilo
je političko: nije bilo demokratskog otva-
ranja koje bi ograničilo njegovu suverenu
moć. Međutim, kako je stario, kako je sve
više fizički slabio, tako su jačali socijalni
sukobi, generirani baš tim modernizi-
rajućim ekonomskim transformacijama
zemlje. Njegove posljednje dvije godine
života bile su vrijeme tjeskobe i fizičkih
tegoba. Franco je već bio leš i prije nego
što je umro jer je špansko društvo već bilo
predano demokratskoj kulturi zapadnog
okruženja. Njegovom sahranom u Dolini
palih samo je ozvaničen proces političke
tranzicije u kojem je ključnu ulogu odi-
grao španski kralj.

FRANCOVI MAROKANCI
Ekshumacija diktatora bila je i povod
da se u španskim medijima piše i rasprav-
lja o desetinama različitih detalja iz njego-
vog života, više ili manje poznatih. Jedna
od tih priča jeste i ona o marokanskom
kapetanu Mohamedu Mizzianu, koji je
Francu spasio život 12 godina prije no što
će budući diktator povesti zemlju u gra-
đanski rat. U čast tog čina otvoren je prije Kapetan Mizzian
nekoliko godina i muzej u marokanskom
gradu Nadoru, a sudjelovanje zvaničnog Trećeg oktobra 1924. godine Franco je u Madridu. Tamo su borbe bile posebno
državnog izaslanstva na svečanosti otva- učestvovao u bici protiv Maora, u kojoj je žestoke. Tom prilikom ga je spasio jedan
ranja izazvalo je veliku polemiku, pa čak ostalo 109 mrtvih na obje strane. Nakon od njegovih ljudi Mohamed al-Ousruti, a
i proteste u Španiji. Mizzian je učestvo- borbe, vraća se na komadno mjesto okon- o svemu je detaljno pisao španski histori-
vao u građanskom ratu na strani Franco- čati fortifikacijske radove kada su u selo čar Francisco Sánchez Ruano, autor knji-
ve vojske. Caudillo ga je kasnije imenovao provalili pobunjenici koji su na njega i ge Islam i španski građanski rat, u kojoj su
generalnim kapetanom Galicije, Maroka, njegove vojnike otvorili snažnu vatru. Je- skupljena različita svjedočenja vojnika.
a kasnije i Kanarskih otoka. Čak je zadr- dan od njih približio se Francu na neko- Ono što je ostalo nerazjašnjeno i do danas
žao svoju plaću sve do 1956. godine, kada liko metara i, kada je u njega uperio oruž- jeste da li je Mizzian bio jedan od vojnika
je zatražio dobrovoljno otpuštanje iz voj- je, ubio ga je iz pištolja kapetan Mizzian. koji su učestvovali u slučaju grupnog silo-
ske jer se želio vratiti u Maroko kako bi u Franco i Mizzian poznavali su se odrani- vanja i ubistava žena 1936. godine. Kako
zemlji koja je tek proglasila nezavisnost je, kada je marokanski kapetan bio ranjen god, Mizzian je bio jedan od hiljada Ma-
obučavao oružane snage. Mizian je bio 1921. godine i kada ga je Franco posjetio rokanaca i ostalih Arapa koji su se borili
jedna od rijetkih osoba koja nije trebala u bolnici u Melilli. Mizzian je ponovo bio uz Franca u građanskom ratu.
zakazivati sastanak kada je htio posjetiti ranjen 19. septembra 1936. godine pored Međutim, bilo je i onih Arapa koji su
Franca u palači El Pardo. rijeke Manzanares, ispred Univerziteta ratovali protiv Franca. Novinar Najati

38 31/10/2019 STAV