Page 74 - STAV broj 399

DRUŠTVO

poezije općenito i nije poznato da je prije
ili poslije napisano djelo ovakvog stila i
vrijednosti koje mu je u naučnom smislu
moglo parirati.
U Gazi-Husrev begovoj biblioteci
čuvaju se djela nastala “od Mašrika do
Magreba”, nisu ograničena vremenskim
niti geografskim odrednicama pa su tako
i djela s andaluzijskog prostora dospjela
u Gazijinu biblioteku.
“Ovdje su prisutna djela iz kur’an-
skih znanosti, iz hadiskih znanosti, iz
farmacije, metrike... Djela koja nisu bila
mezhepski određena i ograničena”, kaže
Lavić, nastavljajući: “Međutim, nemamo
nijednog djela iz islamskog prava zato što
se na prostoru tadašnje Španije koristio
drugi mezheb. Da ne bi dolazilo do ne-
suglasica, do sudaranja, jednostavno, ta
literatura nije bila frekventna zato što se
na našim prostorima koristila literatura
hanefijskog mezheba.”
Pojašnjavajući kako su u Bosnu sti-
gla djela andaluzijskih autora, Lavić kaže
kako su trgovci kupovali knjigu i dono-
sili je u Bosnu, oni koji su se bavili nau-
kom dolazili su do njih na najrazličitije
načine. Isto tako, dodaje, Andalužani su
putovali po islamskom svijetu, trgovali
po raznim njegovim krajevima, umirali
u Kairu, Damasku, Aleksandriji... “Naši
ljudi su išli na studije u Egipat, nalazili bi
djela, prepisana, i donosili bi ih u Bosnu.”
Važna karakteristika radova anda-
luzijskih autora, kaže Lavić, jeste da su
dobro primljena na ovim prostorima, da
su bila komentirana od naših autora.
“Abdulah Bošnjak je napisao komentar
Ibn Arebija, taj je komentar preveo pro-
fesor Rešid Hafizović. Najpopularnija
djela autora andaluzijskog porijekla su
bila u stihu i ta su djela lahko pamtlji-
va. Naša su ih djeca učila napamet po
mektebima i medresama. Šatibija se,
naprimjer, i dalje izučava, imamo hafi-
ze koji je danas znaju napamet, a riječ
je o 1.173 stiha.”
Prevođenje djela andaluzijskih autora
bilo je toliko važno da je smatrano opro-
stom od grijeha. Tome svjedoči i jedan od
natpisa na nadgrobnom kamenu u sredi-
štu Sarajeva, u haremu Ferhadija džamije.
“Tu se nalazi nišan izvjesnog bosanskog
age Čelebi-age. Na uzglavnom nišanu,
na sve četiri strane, naš pjesnik Mejli,
koji je pjevao tarihe, spjevao mu je tarih
1747. godine, u kojem, između ostalog,
piše da je taj Čelebi-aga prepisao jedan
primjerak djela pa svakako da će mu to
djelo biti uzrok oproštaju grijeha”, kaže
Lavić, zaključujući: “Stoga, na nama je
danas da ova djela čuvamo, da o njima
govorimo i da ih pokazujemo i da čuva-
mo tradiciju njihove upotrebe na našim
prostorima.” n

74 28/10/2022 STAV