Page 73 - STAV broj 399

biblioteci u Sarajevu. “Čuvamo oko 200 Najstarija knjiga koju biblioteka čuva
primjeraka djela autora porijeklom iz ne- prepisana je 1106. godine, a riječ je o sve-
kadašnjeg Al Andalusa, odnosno današ- sku enciklopedijskog djela Oživljavanje
nje Španije. Radi preglednosti, na izložbi islamskih znanosti islamskog učenjaka
smo predstavili petnaestak autora i nji- Muhammeda al-Ghazalija.
hova djela i poredali ih tematski”, kaže Biblioteka posjeduje oko 100.000 bi-
autor izložbe Osman Lavić. “Neke od tih bliotečkih jedinica. Na prvom je mjestu
vrijednih knjiga dospjele su iz Španije i rukopisna građa, 10.585 kodeksa rukopisa
do Bosne i njenih obrazovnih institucija. na orijentalnim jezicima (arapskom, tur-
Neke je i ovdje zadesila sudbina origina- skom i perzijskom jeziku) i bosanskom
la iz kojih su prepisivani te su nestali u jeziku pisanom arapskim pismom razli-
vremenima ratova, požara, naše nebrige čitog sadržaja iz različitih perioda i na
ili pomanjkanju svijesti o njihovoj vri- različitim mjestima na kojima su nastali
jednosti i značaju.” rukopisi. Karakteristično je to da su to
Gazi Husrev-begova biblioteka, koja štiva koja su se koristila u odgojno-obra-
se klasificira kao historijska, odnosno bi- zovnim zavodima na prostoru Bosne i
blioteka specijalnih zbirki, stara je 485 Hercegovine i šire. Neka od njih nasta- Mushaf Fadil-paše Šerifovića jedan
godina. Biblioteka je od 8. januara 1537. jala su u različitim mjestima prostranog je od najljepših prijepisa Kur’ana iz 19.
godine, kada je osnovana drugom vaku- islamskog carstva, ali su dopremana ovdje stoljeća koji je prepisao kaligraf Muha-
fnamom (zakladnim dokumentom) tadaš- i korištena na ovim prostorima. med Dagistani 1849. godine. Mushaf Fa-
njeg namjesnika Bosne Gazi Husrev-be- Rukopisna građa u središtu je i izložbe dil-paše Šerifovića uvakufio je Fadil-paša
ga, nekoliko puta izmještena. Svojoj kući, i o andaluzijskim autorima. Predstavljena Šerifović, za Gazi Husrev-begovu dža-
odnosno u kompleks Gazi Husrev-bego- su djela iz filozofije, tumačenja i histo- miju i biblioteku, kao glavni primjerak
vih vakufa, vratila se 2014. godine, a nova rije islama, farmakologije, književnosti, prema kojem će se ispravljati drugi ru-
zgrada u kojoj se danas nalazi poklon je sintakse arapskog jezika. kopisi Kur’ana i prema kojem će se učiti
naroda i vlade države Katar. “U tematskom okviru kur’anskih oni koji izučavaju sedam poznatih kirae-
Gazi Husrev-beg u svom je komplek- znanosti predstavili smo trojicu autora, ta (načina čitanja Kur’ana). “Ed-Danije-
su prvom vakufnamom osnovao džami- Ibn Hazma, Ed-Danija i Al- Shatibija”, vo djelo govori o sedam, odnosno deset
ju, hanikah, a kasnije i medresu i druge pojašnjava Latić. “Ibn Hazm je poznat načina učenja Kur’ana”, dodaje Lavić.
objekte i vjersko-prosvjetne institucije. po svom književnom djelu koje je i kod “U biblioteci se čuva sedam primjeraka
Ipak, da bi zaokružio sistem vjersko-obra- nas prevedeno, a riječ je o ‘Golubičinom njegovog djela. Radovi su mu u Bosnu, u
zovnih i odgojnih institucija, odlučio je đerdanu’, koje je mnogim teoretičarima sklopu biblioteke Osman Šehdi efendije
osnovati biblioteku, te u vakufnami na- svjetske književnosti jedno od najljepših Bjelopoljca, 1727. godine došla na ove
značio da višak sredstava od gradnje iz- književnih ostvarenja uopće. U biblioteci prostore, a prepisivana su uglavnom u
dvoji za nabavku vrijednih i probranih imamo njegovo djelo ‘Derorigirani ajeti 16. stoljeću.”
knjiga koje će služiti učenicima i prepisi- u Kur’anu’. Kada je Ed-Dani u pitanju, Kada su u pitanju hadiske znanosti,
vanju onima koji se budu služili naukom. on je iza sebe ostavio više od stotinu djela Lavić izdvaja i 37 djela Qadija Iyada koja
Štaviše, sam Gazi Husrev-beg učestvovao iz islamske znanosti, a za nas je posebno se čuvaju u biblioteci. “Neke od njih je
je u nabavci određenih knjiga, a bilješka interesantna činjenica da se njegovi ki- uvakufio Memiš Šah-beg 1569. godine
o tome navedena je u nekoliko rukopisa. raeti nalaze na marginama Šerifovićevog za svoju medresu i biblioteku koju je
Mushafa.” osnovao u Foči. U vakufnami stoji da
ju je uvakufio za učenjake koji se bave
proučavanjem hadiskih nauka. Od ovih
37 primjeraka, izdvajamo onaj koji je
prepisan u Tripolisu, u današnjoj Siriji,
1362. godine te onaj koji je prepisan u
Istanbulu 1717. godine.”
Primjerci ovog djela bili su u vla-
sništvu Mehmeda Handžića, u privat-
noj biblioteci kadije iz Zvornika, a jedan
je prepisao Fejzulah Smail Dženetić u
Sarajevu 1804. godine. Jedan je uvaku-
fio Asim Mutevelić za potrebe mekteba
koji je djelovao u sklopu Careve džami-
je u Sarajevu.
Lavić posebno naglašava radove Ima-
ma aš-Šatiba, koji je bio autor značajnih
radova iz različitih znanstvenih disciplina,
a ono što je pronijelo slavu o njemu jeste
djelo Hirz al-amani wa wadžh at-tahani,
poznatije kao Šatibija. Sve do današnjih
dana ovo je djelo nezaobilazna literatura
u teorijsko-praktičnom proučavanju se-
dam poznatih kiraeta Kur’ana. Ono spada
Osman Lavić i Samir Avdić
i u najznačajnija i najimpozantnija djela

STAV 28/10/2022 73