Page 46 - STAV broj 282

KURBAN–BAJRAM 2020.

Dr. sc. Aladin Husić, viši stručni saradnik pri Orijentalnom institutu u Sarajevu

BOŠNJACI NA HADŽU U

POSLJEDNJIH 500 GODINA

Razgovarao: Edib KADIĆ biti autohtoni stanovnici, a pojavljuju se u
svojstvu svjedoka na vakufnami Ajas-be-
ga, sina Abdulhajeva, i to hadži Husejin
i hadži Ahmed. Sve dileme otklanjaju
ladin Husić rodio se 1963. godi- slučajevi hadži Nesuha, hadži Mustafe,
ne u mjestu Dub, općina Travnik. hadži Hamze i hadži Alije, stanovnika
AStudij orijentalistike, a potom i Sarajeva dokumentiranih deceniju prije
studij historije završio je na Filozofskom kraja 15. stoljeća. To su prvi tragovi koji
fakultetu u Prištini. Magistarski rad od- svjedoče o prisustvu hodočasnika musli-
branio je 2004. godine na Filozofskom fa- mana na našim prostorima i potvrđuju da
kultetu Univerziteta u Sarajevu, a doktor- je praksa odlaska u časna mjesta, Medinu
sku disertaciju na Filozofskom fakultetu i Meku, bila zahvatila i bosanski prostor.
Sveučilišta u Zagrebu 2010. godine. Od Ova činjenica je značajnija tim više što
juna 2003. godine radi na Orijentalnom je to vrijeme u kojem islam još nije bio
institutu Univerziteta u Sarajevu, gdje je tako široko ukorijenjen među domaćim
danas u zvanju višeg naučnog saradnika. stanovništvom. Ta praksa će se kasnije iz
Pored brojnih radova i knjiga, 2014. go- Sarajeva širiti na druga područja i zahva-
dine objavljuje knjigu Hadž iz Bosne za titi cjelokupni prostor Bosne u njenom
vrijeme osmanske vladavine, koja se bavi administrativnom smislu, bilo u doba kad
hodočašćem u Meku kao jednom od te- su se granice širile ili sužavale. Dakle, ta
meljnih odrednica islamske duhovnosti praksa zahvatila je sve bosanske gradove
čiji se kontinuitet na bosanskohercego- i sve bosanske krajeve.
vačkom prostoru može pratiti još od 16. u kontinuitetu pratiti da bismo imali ja-
stoljeća. O ovoj knjizi, o manje poznatim STAV: S obzirom na dugotrajnost i težinu sniju predodžbu. Tako da generalizacije
historijskim činjenicama, o tome kako je puta, na hadž se u periodu Osmanskog nisu zahvalne u promatranju tog pitanja.
nekad bilo putovati na hadž, kao i o pro- carstva odlučivao ići veoma mali broj lju- Ako početkom 17. stoljeća, naprimjer, 5-6
blemima i poteškoćama s kojima su se di. Ko su najčešće bili ti koji su putovali posto domaćinstava ima kao člana nekoga
Bošnjaci suočavali na ovom putu, magazin na hadž? Je li riječ o bogatoj klasi ljudi s “hadži”, onda to nije mali broj. Sličnu
Stav razgovarao je s Aladinom Husićem. koji su mogli priuštiti odlazak na hadž, ili pojavu imamo i u Livnu, gdje je također
su išli i ljudi slabijeg imovinskog stanja? početkom 17. stoljeća 6 posto domaćin-
STAV: Od kada datiraju prvi pisani izvo- HUSIĆ: Da, kada to posmatramo iz današ- stava imalo hodočasnike.
ri koji nam potvrđuju kada su Bošnjaci nje perspektive, može se govoriti o “ma- Kada bismo sada napravili slično istraži-
išli na hadž? lom broju”, koliko god taj kvalifikativ bio vanje, pitanje je da li bi taj procent danas
HUSIĆ: Prve indicije o hodočasnicima s relativan. Pri takvoj kvalifikaciji moramo bio veći. Naravno, oni nisu svi u jednoj
prostora Bosne datiraju još iz prvih godi- voditi računa o broju stanovnika u Bosni i godini obavili hadž, ali i to je indikator da
na druge polovine 15. stoljeća. Međutim, mjeriti koliko je ili na koliko stanovnika je ta praksa bila raširena više od onoga što
taj podatak nije dovoljno uvjerljiv da bi se ili domaćinstava dolazio jedan hodoča- mi možemo pretpostaviti. U usporedbi s
mogao odnositi na autohtonog stanovni- snik. Kada se to preispita, onda dobijemo današnjih skoro 2.000 hodočasnika, jeste
ka ovih krajeva. Tek u decenijama koje su rezultat koji je iznad očekivanog. Drugi malo, ali treba uzeti u obzir sve otežava-
uslijedile pojavljuju se lica koja bi mogla problem jeste što mi to ne možemo uredno juće okolnosti.

46 30/7/2020 STAV