Page 47 - STAV broj 282

Što se tiče socijalnog statusa, i tu možemo ostvariti uvid i orijentaciju bez HUSIĆ: Dužina puta, vremenske ne-
susrećemo razne pojave, čak i iznena- obzira na relativnost tih “mjera”. Cijene prilike, nesigurnost. Posebno su bure za
đujuće. No svakako da su hodočašće u su se mijenjale, ovisno od kretanja na tr- hodočasnike bile teška prepreka, zatim
najvećem broju obavljali oni koji su stekli žištu, tako da su varirali i ti parametri. nedostatak vode na pojedinim dionicama,
uvjete za to, prije svega materijalne. Ne pustinjske kiše, pustinjske oluje itd.
kaže se uzalud da je hadž dužan obaviti STAV: S obzirom na to da je poznato da je U nemirna vremena posebnu opasnost
“onaj ko je u mogućnosti”. Dakle, u naj- Sarajevo bilo, a i danas je, sabirno mjesto predstavljali su gusari, pa i druge vrste
većem broju i najčešće su to pripadnici odakle su hadžije kretale na hadž, kakva bandi na koje su nailazili u pojedinim
bogatijih slojeva društva, vojnici, ulema, je bila hodočasna tradicija drugih bosan- dionicama svog puta. Tome treba doda-
trgovci, zanatlije, dakle, bogati, srednje skih gradova u odnosu na Sarajevo? Po- ti i ratne godine, izbijanje rata ili rato-
bogati, manje bogati, ali i siromašni. Tu i stoje li pisani tragovi o tome? va u pojedinim krajevima, što je utjeca-
tamo pojavljuju se pojedinci koji su pro- HUSIĆ: Nažalost, ne postoje neke pre- lo na sigurnost hodočasnika, posebno u
davali imetak i odlazili na hadž, živjeli cizno definirane propozicije, ali ima do- 19. stoljeću.
vrlo skromno, ali uspjeli nekako otići i voljno indikatora koji ukazuju da su se
obaviti hadž. Salih, sin Saliha, Cigić, “iz sve hadžije okupljale u Sarajevu, koje je STAV: “Uloga hadžija u kreditiranju pri-
želje da posjeti časna mjesta, prodade bilo sabirno mjesto hodočasnika, a onda vrede Sarajeva – hadžije bankari” jedan
imetak i ode s društvom”. Zanimljivo je odatle polazili zajedno na put dalje. Da- je od naslova poglavlja u Vašoj knjizi. O
da ima slučajeva da su pojedinci koji su kle, ne postoje neke posebne odlike i ka- čemu je ovdje riječ?
preživljavali od održavanja javnih nuž- rakteristike jer su se svi okupljali u jedno HUSIĆ: Riječ je o imućnijim licima koja
nika uspijevali otići na hadž ili kako je sabirno mjesto. Odatle, pod vodstvom jed- su raspolagala velikim iznosom gotovine
to u jednom slučaju Bašeskija zabilježio: nog lica, glavnog vodiča, “emirul-hadž”, koju su davali u pozajmice zanatlijama,
“Siromah Ibrahim otišao s jednu paru” na nastavljali su dalje definiranim pravcima trgovcima, poljoprivrednicima ili drugim
hadž. Dakle, ima tu raznih pojava, vrlo kojima su nadležne vlasti i institucije pro- zainteresiranim licima. Tako da se oni u
zanimljivih slučajeva. Nažalost, nemamo pisale da se ide. nedostatku bankarskog poslovanja, kakav
za sva razdoblja jednaku frekvenciju po- mi poznajemo danas, pojavljuju kao kre-
dataka, i to pitanje ne možemo pratiti u STAV: Koje su bile najčešće rute ili putevi ditori pojedinih djelatnosti, pod određe-
kontinuitetu, ali i to su indikatori koji kojima su hadžije putovale? nim uvjetima. Na tom principu u obrt je
ponešto govore. HUSIĆ: Postoji više pravaca i ruta kojima davan i vakufski novac, pa su i oni vjero-
su hodočasnici putovali do časnih mjesta. vatno našli izvjestan model.
STAV: Ako bismo to pretvorili u današ- To je ovisilo od više faktora, klimatskih,
nju valutu ili neku drugu materijalnu vri- sezonskih, sigurnosnih i sl. Jer, sigurno STAV: Da li je postojao neki period u ko-
jednost, koliko je uopće koštao odlazak je da su, primjerice, zimi išli jednom, a u jem Bošnjaci nisu išli na hadž i, ako je-
na hadž u nekom određenom periodu ljetnim periodima drugom rutom; ili u ste, zbog kojeg razloga?
Osmanskog carstva? vrijeme snažnih oluja na morima da su HUSIĆ: Sigurno je da jeste. Međutim, ti
HUSIĆ: I tu su stvari veoma promjenjive. izbjegavali morske dionice i sl. No postoji periodi nisu opisani baš na način koji bi
Moramo imati na umu da je riječ o dugom nekoliko načina koje bismo mogli defini- nama detaljnije odgovorio na to pitanje ili
periodu, više od četiri stoljeća (1463–1878). rati na sljedeći način: kopneni put, kom- u mjeri koja bi nam ponudila zadovolja-
Ono što fragmentarno imamo očuvano u binacija kopno – more. Pravac jugoistok: vajuće objašnjenje. Već sam napomenuo
pojedinim izvorima kao indikatore cijene Sarajevo – Istanbul – Damask – Meka, da su ratovi jedna od opasnosti koja je
hadža u pojedinim vremenskim razdoblji- kopnena ruta; drugi pravac: Sarajevo – ugrožavala hodočasnike. Ako imate duge
ma dobije se doista veliki iznos. Prema ne- Istanbul – Aleksandrija – Kairo – Suec – ratove na moru s Venecijom, imamo pro-
kim rezultatima do kojih se uspjelo doći Džida – Meka, kombinirana ruta (kopno blem, ako imamo ustanke na području
u pojedinim periodima, odlazak na hadž – more); treći pravac: Sarajevo – Skoplje Grčke ili bilo kojem drugom području,
iznosio je vrijednost osrednje kuće u Sa- – Solun – Aleksandrija, zatim dalje po- onda sigurno nije bilo moguće preko tih
rajevu. U nekim periodima komparacije nekad kopnom, ponekad morem; četvrti krajeva osigurati siguran prolazak hodo-
su pokazivale od 20 do 30 “krupnih grla”, pravac: Sarajevo – Dubrovnik – Aleksan- časnika. A vidjeli smo, nekad je znatan
ili 100-150 grla sitne stoke. Naravno, treba drija. Ponekad su hadžije išle preko Drni- dio puta prolazio ili preko grčkog kopna
voditi računa o relativnosti pojma “krupno ša i vjerovatno Zadra ili iz Venecije prema ili preko grčkog mora. Najzad, u vrijeme
grlo”, pa i sitnog, jer uz cijene ne piše te- Aleksandriji i Kairu itd. tzv. Bečkog rata, kada su operacije vođe-
žina stoke i sve druge karakteristike koje ne i s lijevu stranu Drine, a u nekim mo-
utječu na ukupan iznos novca. To su tek STAV: Šta se navode kao najveće poteško- mentima i duboko na teritoriju Balkana,
neki orijentacioni okviri. No, dovoljni su će prilikom odlaska, ali i povratka hadžija sigurno da nije bilo moguće organizira-
kao koordinata za to pitanje, pomoću koje u to vrijeme? ti put do časnih mjesta Medine i Meke.

STAV 30/7/2020 47