Page 51 - STAV broj 282

I hazreti Šejh Muhjidin ibn Arebi sahranjen je u groblju Ka- Odatle smo, u dobar čas, krenuli u ponedjeljak u zoru, kada
refa. Ovaj velikan poznat je u svim arapskim krajevima, tako da i su se uz vjetar jedra otvorila i na večer između akšama i jacije pri-
djeca na sastancima i tevhidima citiraju njegove stihove (kaside), spjeli u bogaz, gdje je, navodno, potopljen Faraon, neka je na njeg
jer je ovaj čovjek unišao u njihova srca i postao im omiljen. Osim prokletstvo. Na tom mjestu smo vidjeli čudnovat prizor kako more
Kaira, on ima svojih pristaša (muridlar) još u Jemenu, Hidžazu, čas ključa, a čas se povlači. Našu je lađu najednom sa sve četiri
Medini pa i svim ostalim krajevima, a oni taj svijet upućuju. Bože, strane uhvatila jaka bura (frtune) tako da smo svi počeli učiti Ke-
neka smo i mi u njihovom društvu. (...) limei-šehadet i Ihlasi-šerif opraštajući se međusobno. Međutim,
Između velikog broja džamija u Kairu spomenut ćemo samo kada je spomenuti Šerif sa skrušenošću proučio dovu, najednom
neke od njih. Prije svega, najpoznatija je džamija Azhar, u koju se sve smirilo, i mi, hvala Allahu, tuda sretno prođosmo i izbje-
može stati bezbroj ljudi, a bez sumnje, namaz u njoj može obavi- gosmo opasnosti. Sutradan smo prispjeli u malu kasabu, poznatu
ti odjednom četrdeset hiljada osoba. U džamiji se na tri do četiri pod imenom Tur, a nedaleko je i planina Tur, gdje je hazreti Musa
stotine mjesta drže predavanja, a ima možda hiljadu ćursija. Bog [Mojsije] razgovarao s Uzvišenim Stvoriteljem. Tu smo izašli iz lađe,
zna ima li još igdje na svijetu ovakva džamija. (...) okupali se i oprali našu odjeću. Iznad mjesta uzdiže se planina Tur
Razgovarajući s nekolicinom muslimanskih hodočasnika o mo- i druge svijetle planine koje smo gledali iz njihova podnožja. (...)
gućnosti odlaska časnoj Kabi preko Indijskog mora (Hind-derja), Tako smo mi od skele Sueca do Džide putovali četrnaest konaka.
kojom prilikom bismo izvršili još mnoge zijarete, Božijom odred- Iz Džide smo prispjeli u kasabu Hidde, a idući odatle, u sretni čas,
bom smo, u dobar čas, a nakon dva i po mjeseca našeg putovanja, u petak u zoru, početkom blagoslovljenog mjeseca ramazana stigli
krenuli iz Kaira i stigli na konačenje u obližnje mjesto zvano Birke, smo u časnu Mekku (Mekkei-šerife). Obavili smo tavaf [obilazak
veoma lijepo mjesto u vrtovima. Spojivši se s karavanom (kafile), tu Kabe], sa’j [žurenje između dva brijega Safa i Merva] i potom se
smo odsjeli tri-četiri dana. Odatle smo s karavanom koju je pratilo obrijali [za skidanje ihrama]. Hvala Allahu. I konak smo našli pa
dvije-tri stotine vojnika, oprostivši se s našim bratom i prijateljem smo tako obdan i obnoć obavljali tavaf i vršili druge zijarete. Neka
Ali-čaušem, krenuli i treći dan stigli u luku Suec (Suveyš iskele). je stotinu hiljada puta hvala Allahu kada je omogućio ovom Svom
I tu smo odsjeli tri dana dočekavši i svetu Noć berata u časnom slabom robu da u miru i ugodnosti s ostalim hadžijama stavi svoje
mjesecu šabanu [9. IX 1615.]. Četvrti dan ukrcali smo se u lađu lice na crni zastor Kabe, zatim na Hadžerul-esved [Crni kamen]
cijenjenog Šerifa, koji je pod tim imenom poznat, a on je iz Džide. i da izvrši ostale obrede hadža. Nekim dijelovima [mjestima] ča-
U našem društvu, pored tri-četiri stotine hadžija, bili su i naši sa- sne Kabe sastavio sam tekstove u pjesmi, pa iako to nije pjesnič-
putnici Hadži Nurulah-čauš, Hadži Husejn, Hadži Husam-efendija ki, možda, najbolje izraženo, ipak za uspomenu neka se čita. (...)
i naši drugovi Hadži Sefer, Hadži Jusuf i Hadži Šaban, Livnjaci. Od časne Kabe do Kaira ima sedamdeset-osamdeset konaka
Tako smo u ugodnom društvu krenuli prema Mekki. (...) Mnoga od ovih mjesta su u ruševinama i opkoljena planinama.
U Suecu pristaju sve lađe koje tuda nailaze iz Jemena, Abesini- Došavši ponovno u Kairo, našli smo na životu i u zdravlju na-
je (Habeš), Indije (Hindustan) i Džide. To je kasabica s dvije dža- šeg cijenjenog brata i prijatelja efendiju Ali-čauša. Ponovo smo
mije, a u kasabi je i grob bogougodnika Šejha Muhameda. Njegov posjetili umrle bogougodnike u groblju Karefa. (...)
grob se posjećuje. Tu je i mjesto (mekam) krklera. U mjestu nema Od Aleksandrije do Rodosa ima 500 milja, od Rodosa do Stan-
vode za piće, pa ju iz daljine donose Arapi-beduini i ovdje prodaju koja ravno 100 milja, od Stankoja do Sakiza 100 milja, od Sakiza do
hadžijama i ostalima. Na morskoj obali pokopan je poznati Šejh Soluna 500 milja, ili ukupno 1.200 milja od Aleksandrije (Isken-
Gurejb, bez sumnje, jedan od velikana, a njegova svetost naročito derije) do Soluna (Selanika). (...)
je poznata kod mornara (keštiban). Ko god s kakvom željom za- Idući tako, u petak smo, između podne i ikindije, a prošavši
pali svijeću na njegovu grobu, tome se želja usliša. Bog zna, on je Kara Burun, došli u Solun. Odsjeli smo u hanu merhuma Mu-
bio Magriblija i jedan od bogougodnika tog kraja. stafa-paše i tu boravili deset dana u miru i užitku. Posjetili smo

STAV 30/7/2020 51