Page 81 - STAV broj 225

“Ismet se u svom stripu ne plaši praznih
stranica papira, tog vječitog negativca svih
kreativaca, već ga on ispunjava različitim
lokacijama čineći strip, sa svakom novom
stranicom, novim i zanimljivim. U grafič-
kom stilu, strip izgleda odlično. Odnosi
mračnih i svijetlih površina, plastičnost
tekstura, pokreti, kadriranje... Svaka stra-
nica stripa pršti trudom koji je uložen u
svaku sličicu na njoj. Radnja stripa niti
jednom ne postaje predvidiva i, ako po-
mislite: ‘Aha, znam šta će se desiti na
idućoj stranici, čarobnjaci’, vjerujte mi,
ne znate. Kraljevi, ratnici, vještice, ču-
dovišta... Radnja stripa tako je uzbudlji-
va da već nakon prvih nekoliko stranica
želite vidjeti šta se dešava na idućoj stra-
nici. I idućoj. I idućoj... Ako postoji neki
nepisani pravilnik ocjenjivanja kvalitete
stripova, to je upravo ta želja čitaoca da
ga nastavi čitati.”
Nakon što je biografiju autora Erdića
pročitala članica “Preporoda” profesorica
Rijalda Dizdarević, na promociji u Bu-
žimu prvi je govorio predsjednik BZK
“Preporod” Muhamed Kržalić. Navo-
deći opasku bošnjačkog sociologa koji
je jedne prilike ustvrdio da su Bošnjaci
većinom narod univerzalnih sveznalica
i konkretnih neznalica, Kržalić je ista-
kao da Ismet Erdić kao čovjek, pedagog,
umjetnik i Bošnjak na lijep i pozitivan
Ismet Erdić način odstupa iz navedenog sociološkog
opisa i konkretno zna i radi ono u čemu
barbari. Nakon što je suočen s činjenicom radnje nije vezan za povijesna dešavanja u je najbolji: kao umjetnik stvara umjetnič-
da je najvjerovatnije sljedeća žrtva upra- Bosni. Ali, ja svaku priliku redovno kori- ka djela koja prevazilaze lokalne okvire
vo on, a poslije njega i njihov sin Kulin, stim da kroz ono što radim promoviram i promovirajući rodni Bužim, te svoj boš-
kralj tek tada shvata cijelu spletku u koju našu Bosnu, kako onu koja se odnosi na njački narod i državu Bosnu i Hercego-
je uvučen i radnja stripa okreće se u no- državu Bosnu, tako i onu koja se odnosi vinu. “Ismet Erdić, kao i druge rijetke
vom, pozitivnom smjeru i iz stranice u na zemlju ili teritoriju”, navodi Erdić. umjetničke gromade, jeste stub i svije-
stranicu postaje sve privlačnija za čita- tla, pozitivna tačka kulture i kulturnog
nje. Zanimljiva radnja stripa završava se STALNA BORBA IZMEĐU DOBRA I ZLA života Unsko-sanskog kantona i Bosne
fragmentom koji nagovještava nastavak Budući da je radnja stripa čista ep- i Hercegovine. Tužno je da on pripada
drugog dijela, a u kojem se kaže: “Doš- ska fikcija, autor naglašava da u njemu grupaciji umjetnika koji rade i djeluju
la su hrđava vremena, hrabri moj dru- ne postoji ništa što bi ukazivalo na stvar- u uvjetima minimalne, bolje reći, tek
že. Hrđava vremena i hrđavi ljudi. A iza nost ili bilo koji segment poznate povije- simbolične institucionalne podrške, ali
njih nešto još veće i opasnije. Svi imamo sti ovih prostora. “Riječ je o konstantnoj vazda prisutnih velikih očekivanja. Zato
ponešto na duši. Kralj misli da je jedino borbi između dobra i zla. Zmajevi se po- je vrlo važno nastaviti razvijati svijest
on kriv za ovaj očaj. Ali nije. Svi imamo javljuju kao mitska bića, a zmajevi u Bo- o značaju knjige, o potrebi čitanja, ku-
udjela u ovome i na nama je da ispravi- sni imaju značajnu simboliku u povije- povanja, ali i poklanjanja knjiga. Ovaj
mo stvar. I na tebi, mladi Kuline. Znam sti i sadašnjosti od zmajeva na stećcima, strip-album je prikladan za sve uzraste
da je ovo mnogo za nekog tvojih godina, preko ponosnog Zmaja od Bosne Husei- i stoga je važno da se nađe u što većem
ali moramo biti spremni za teške bitke na kapetana Gradaščevića, do današnjih broju domova, kako zbog poštovanja
koje slijede.” ‘zmajeva’ koji nas predstavljaju u svijetu prema Ismetu Erdiću, tako i zbog nas
Ismet Erdić tvrdi da je naziv ovog nogometa. Jer, nekako, zmaj mi je poseb- samih i budućnosti naše djece”, istakao
stripa bosanski. “Iako tema stripa nije no bosanski, u smislu opće identifikacije je Muhamed Kržalić.
Bosna, inspiraciju sam pronalazio u sred- s nekim ili nečim iz našeg kolektivnog
njovjekovnoj Bosni, što je uočljivo kroz povijesnog identiteta, a ujedno se dobro POVRATAK U RODNI KRAJ
ime našeg bana Kulina, a koje nosi kraljev uklopio u današnje svjetske trendove ep- Iz bogate biografije Ismeta Erdića
sin, jedan od junaka stripa. Inspiraciju skih filmova, poput Gospodara prstenova, Kržalić je izdvojio činjenicu da je Erdić
sam nalazio i u ilirskom periodu, odakle ili Igre prijestolja itd. U ovom trenutku taj studirao u Austriji i, samim tim, mogao
sam crpio određene pojmove za neka od je žanr vrlo, vrlo popularan u svijetu”, ka- je ostati u toj državi. Ipak, on je, kako
plemena. Recimo, karta u samom uvodu zao nam je Erdić. kaže, odolio tom izazovu i vratio se u svoj
stripa asocira na Bosnu. Cijela priča pot- U svojoj recenziji Filip Andronik o rodni kraj, među svoj narod i u svoju dr-
puna je fikcija. U principu, niti jedan dio stripu Kulin, između ostalog, zapisao je: žavu, svjesno donoseći tešku odluku i sa

STAV 27/6/2019 81