Page 71 - STAV broj 254

telegraf, braća Lumiere pretvaraju iluziju
u stvarnost, a stvarnost pretaču u iluziju
izumom filmske trake. Grad postaje sim-
bol modernog doba, zbog industrijalizaci-
je, naprimjer, polovina njemačkog i engle-
skog stanovništva živi u gradovima. Samo
rijetki vide drugu stranu modernog, poput
Emila Zole, onu stranu koja označava teš-
koće radničke klase.
U to vrijeme počinje u slikarstvu vla-
davina škole nazvane Art Nouveau, dekora-
tivne umjetnosti kojom dominiraju biljni
ornamenti. Pariz slavi Alphonsa Muchu,
koji postaje čuven posterima za predstave
glumice Sarah Bernhardt. Godina 1900. i
godina je trijumfa fotografije.
Bosna u toku belle époque, piše Šamić,
“prestaje biti dio orijentalnog svijeta i po-
staje ne samo u geografskom nego i kultur-
no-civilizacijskom pogledu dio Evrope”. U
Bosnu dolaze tehnološka dostignuća poput
električnog tramvaja, uveliko se grade jav-
ne zgrade. Na kraju krajeva, Bosna prestaje
biti samo Bosna, prvi put u svojoj historiji
postaje Bosna i Hercegovina.

SVJETSKI PUTNICI
Austrijanci daju brojne stipendije stran-
cima, najviše Francuzima, za istraživačke
projekte i za izučavanje bosanske povije-
sti. Nakon tih putovanja, o Bosni nastaju
brojna djela.
Putnici koji u nju dolaze ovako je opi-
suju: “Strancu koji prvi put posjećuje Sa-
rajevo, odmah po izlasku sa stanice, past
će u uči mješavina zapadne i orijentalne
civilizacije. Gotovo svi kočijaši koji u
dugom redu luksuznih fijakera čekaju na
tek pristigle putnike odjeveni su u naci-
onalne nošnje. Ova mješavina stilova još
je upečatljivija na ulicama grada; Saraje-
vo je gotovo orjentalniji grad od mnogih s raskršća dva stoljeća. Pariz će te godine je najljepše mjesto na izložbi... Šest mjeseci
gradova u srcu samog Orijenta.” Francuski dobiti i prvu liniju metroa. narodi su živjeli jedni pored drugih i zbli-
putopisci podsjećaju da su još u osmansko Svjetska izložba u Parizu otvorena 14. žavali se zahvaljujući svojim proizvodima,
doba Sarajevo prozvali “aristokratskom aprila 1900. godine koštala je sto miliona običajima, umjetničkim djelima i težnja-
republikom”. Neki od njih napomenut će franaka, a najviše je uložila Austro-Ugar- ma... Nemoguće je da se iz ovog ne rodi
da Sarajevo nazivaju čas “grad palača”, čas ska: deset miliona franaka. Svjetske sile, djelo mira”, pisao je 1900. godine Albert
“grad groblje”, zbog mnogobrojnih niša- tačnije, zemlje Zapada, svoje paviljone Quantin u djelu Izložba stoljeća.
na na koje nailazimo na svakom koraku imale su u Ulici nacija, na obali Sene, a O paviljonu Bosne i Hercegovine list
u samom gradu. među njima našla se i Bosna i Hercegovina, Ilustrovani svijet napisao je: “Paviljon Bo-
“Nisam siguran da i jedan drugi evrop- čiji se paviljon smjestio između Austrije i sne i Hercegovine bez dvojbe je jedan od
ski grad Osmanskog carstva, kao nijedan Mađarske. Bosna je bila jedina balkanska najoriginalnijih u Ulici nacija. Njegove si-
grad na Balkanu, ima toliko šarma i ljepo- zemlja, osim Srbije, koja je imala svoj pa- metrične fasade ukrašene su sa domišljatim
te, kakvo nudi Sarajevo, koje s ponosom viljon i jedina provincija Austro-Ugarske aplikacijama obojenog drveta. Na balko-
nosi ime grad palača..., a koji je prema koja je imala samostalnu izložbu. nima, oko vrlo ukusno ukrašenih košara,
mišljenju domaćeg stanovništva najljepši “Ulica nacija ne predstavlja samo stje- omotavaju se predivne biljke puzavice.”
na svijetu, odmah iza Carigrada”, zapisat cište palača, gdje su rendez-vous, radi zado- U oficijelnom katalogu za izložbu piše:
će putopisac. voljstva za oko, zakazali svi mogući stilovi, “Oazu svježine i odmora, tako potrebnu
1.300 kilometara zapadno, Pariz će se ona će zauvijek ostati izraz ganutljivosti nakon razgledavanja ovih zadivljujućih
aprila te 1900. godine pretvoriti u grad cijelog civiliziranog svijeta koji je tu sti- eksponata, nakon buke i usklika odušev-
palača i paviljona, i sam postavši prava, gao da na obalama Sene proslavi hod ka ljenja, nećete naći, kao što bi se očekiva-
ogromna “palača iluzija”, poput one osmo- progresu, koji je već markirao 19. stolje- lo, na Quai d’Orsayu, gdje se civilizacija
ugaone, s ogledalima, sagrađene da bi zr- će... Francuska je pružila gostoprimstvo, raznih naroda razliježe pred nama na to-
calima stvorila iluziju raskošnog, svjetlu- kako je i trebalo učiniti, velikim silama liko različitih i čarobnih načina. Tu oazu
cavog beskraja, zavaravajući stanovnike koje su se odazvale na njen poziv. Dala im mira naći ćete, međutim, usred najljepšeg

STAV 16/1/2020 71