Page 72 - STAV broj 254

DRUŠTVO

kvarta s palačama koje je ikad ljudska ruka
sagradila, barem kada je riječ o modernom
dobu. Usred Ulice nacija, između raskošne
elegancije austrijske palate i impozantne
i nametljive strogosti mađarskog dvor-
ca-utvrde, paviljon Bosne i Hercegovine
dodaje notu veličanstvenosti, usred ve-
drog zelenila koje se diže uz fasadu, i kao
da oplemenjuje arhitekturu ove građevine.
Izvjesno je, međutim, da divljenje, koje se
nadovezuje na prekrasni okoliš ne može
obezbijediti apsolutni odmor, budući da
mnoge stvari zavode posjetioca prije nego
što je i ušao u paviljon. A ipak, nešto blago
i odmarajuće zrači iz živopisnog dekora, a
njegov neosporni šarm kao da je obavijen
svježinom poezije.”
Bosanski paviljon bio je zamišljen kao
slika mirnog susreta dvije kulture i civi-
lizacije, zapadne i orijentalne, slavenske
i muslimanske, piše Milan Hlavačka u
monografiji Alphons Mucha – Pariz 1900:
Paviljon Bosne i Hercegovine na Svjetskoj
izložbi i dodaje da “austrijski kulturni na-
pori posljednje dekade 19. stoljeća streme
tome da sačuvaju orijentalne forme koje
su stoljećima ušle u krv i srž naroda ovih
zemalja i što je više moguće usmjere ih na
stilizaciju i adaptaciju u modernom svijetu”.
Paviljon Bosne i Hercegovine projek-
tirao je Carl Panek, koji je pohađao Visoku
tehničku školu u Beču, te je 1883. godine
završio i studije na Arhitektonskom odsjeku
pri Akademiji likovnih umjetnosti. Bio je
uposlenik u Građevinskom odjeljenju Ze-
maljske vlade, a predavao je i na Tehničkoj
školi u Sarajevu 1898/99. godine. Među
značajnije projekte, pored bosanskoherce-
govačkog paviljona u Parizu, mogu mu se
ubrojiti zgrada Vrhovnog suda u Sarajevu,
zgrada Zemaljske vlade, kao i objekti Muške
osnovne škole i Velike gimnazije.
Panek je paviljon projektirao u tako-
zvanom jadransko-islamsko-slavenskom
stilu. “Paviljon zapravo predstavlja sin-
tezu različitih elemenata među kojima
dominiraju oblici bosanske kuće, a poja-
vom je dosta blizak kuli Husein-kapetana
Gradaščevića. Pod elementima ‘islamskog
stila’ bi se tako mogli podvesti prelomlje-
ni lukovi, doksati i mušepci, dok bi ideju
‘jadranskog’ i ‘slavenskog’ trebala pred-
stavljati sama kula”, piše Andrea Baotić
u časopisu Sophos. Josip Marković u časo-
pisu Nada, opisujući paviljon u pismima
s izložbe, slavenski karakter prepoznaje u
narodnoj arhitekturi, koja je čak pročišće-
na od elemenata osmanske tradicije, mada
priznaje da je čar stila paviljona postignu-
ta upravo mješavinom spomenutih formi.

DJELA ALPHONSA MUCHE
Unutrašnjost četverokatnog bosanskog
paviljona bila je podijeljena na sobe s uo-
Panorama Sarajeva u glavnom holu
bičajenim odjelima i eksponatima, osim

72 16/1/2020 STAV