Page 73 - STAV broj 407
P. 73

značenja (sedmoglave aždahe, riboliki ljudi,   Čovjek je oduvijek plodno tlo za   etičkog suda može biti istinoljubivo i
          kalemov trag...), na metaforama (preparira-  filozofiju, kao i za književnost. Obje se   estetsko.
          na koža, glasna šutnja meleka...) ili običnim   bave, “između ostalog”, i bitkom, a pje-  Na prvi pogled simbolična, dakle me-
          poređenjima (ni beni dobra, ni pametnu   snik kao da usvaja Heideggerovu odredni-  taforična, ova poezija umije opteretiti čita-
          sreće; jajoliku glavu političkog diletanta   cu da je čovjek “čuvar Bitka”. Akmadžić   telja, izbjegavajući da mu se otvori do kra-
          spominju često...) koja se dopunjuju, izlo-  je vidio i volio čovjeka, običnog, koji pati   ja. No, čudotvorna nit bajkovitosti, koja
          mljenog stiha, s odabirom riječi koje, prije   i koji hrabro korača naprijed noseći se s   je u njoj prisutna, ne samo po prozodič-
          svega, označavaju uvijek neki životonosni   dilemom “šta sutra”, ali i čovjeka stva-  noj liniji već i po temama (naslovi knjiga
          prizvuk, određujući pjesnika kao medij tzv.   raoca nadajući se da će ga razumjeti. Pa-  o tome govore: Grijeh pjesme, Gola slika,
          trećeg oka. Jer je to poezija fantazama, ma-  žljivi čitalac i hoće. Naime, on utvrđuje   U zemlju ukopan, Kristalni predak), koje i
          šte, poigravanja s umijećem pisanja.  da se u ovom posljednjem, na slično ne-  same nagovještavahu permanentni priti-
                                            trivijalan način kao u životu, prepliću i   sak, neka pitanja o životu i iz života, u su-
            Čuli smo ne tako glasnu šutnju meleka.  zrcale opće, singularne, (nad)povijesne,   štini svode na sumnju. Ali to nije sumnja
            Neko je spomenuo pretke.        spoznajne i emocionalne dimenzije etič-  u pjesničko ja, već sumnja u uvriježene,
            Neko se među nama               kih dilema. Zato književnost može biti   servirane spoznaje naše tragikom prebo-
            Nasmijao isturivši bradu i usne poput   etična u kodificiranju temeljnih pravila   gate historije. Tom je sumnjom otkrivao
          rasječene naranče.                zajedničkog života i u autorefleksivnom   dimenzije ljudskog ispisujući trpki rukopis
            Koplje se pobodeno u zemlju prestalo   otvaranju njihovih zagonetnih temelja.   bošnjačkog duha i tako granao ono drvo
          njihati.                          Akmadžićev poetski kredo kao da kaže   života bez kojeg se ne može rascvjetati ni
            Nišani su podsjećali na bijela jedra,  da u književnom diskursu moramo re-  prostor naše budućnosti.
            Mezarja na male lađe.           flektivno doživjeti beskonačnu otvore-  Akmadžićeva poezija je autohtona,
            Jedan se šehid pridigao, sablju pripasao,  nost životnog etosa. Time nam poezija,   stvorila je sebi i kroz sebe vlastitu poeti-
            Složio čalmu oko glave,         na izvoran način, nudi odgovor na nat-  ku, o kojoj će svakako biti napisano još
            Pogledao desno i lijevo,        povijesnu dilemu o povezanosti dobra,   mnogo tekstova, ali punoću riječi, koja se
            Potom iskoračio iz kabura.      istinitog i lijepog: dobro ne nalazimo u   nalazi u njegovim pjesmama, teško da će
                                            (hipotetskoj) spoznaji istine i ljepote, već   zamijeniti punoća takvog drugog sadrža-
            (Šehitluci)                     samo empatičko iskustvo netrivijalnog   ja.                       n


              Hazim Akmadžić rodio se 7. aprila 1954. godine u Cazinu.   poezija, 1988; U zemlju ukopan, poezija, 1990; Zelene beretke,
           Preminuo je 19. oktobra 2018. godine u Sarajevu.   publicistika, 1993; Zelene beretke, dokumentarni TV film,
              Djela su mu prevođena na francuski, njemački, engleski i   1993; Mors mortis, priče, 1997; Kristalni predak, poezija,
           turski jezik. Neke njegove knjige obavezna su lektira u osnovnim   1997; Izabrane pjesme, poezija, 1998; Zločin je zaboraviti
           školama u Bosni i Hercegovini. Bio je član Društva pisaca u   zločin, publicistika, (sa Zilhadom Ključaninom) 1998; Tajna
           Bosni i Hercegovini te Društva novinara Bosne i Hercegovine.  dvorske lude, pozorišna predstava, 1998; Mislio sam da je
              Objavio je knjige: Grijeh pjesme, poezija, 1973; Dječak i   mjesec žut, roman, 1999; Tajna dvorske lude, roman, 2000;
           ptica, radiodrama, 1980; Usamljeno pročelje, poezija, 1981;   Mala enciklopedija, priređivač, 2000; Soneti, poezija, 2001;
           Zarobljeni vjetar, radiodrama, 1982; Prijatelji, radiodrama,   Mimar, roman, 2002; Gazi Husrev-beg, roman, 2005; Gazi
           1982; Tiše, probudit ćeš Ivana, TV drama, 1983; Gola slika,   Isa-beg (roman), 2007.



                                                                                                   STAV 23/12/2022 73
   68   69   70   71   72   73   74   75   76