Page 43 - STAV broj 224

STAJALIŠTA

KRIVO SRASTANJE
Čekajući da zablista novim sjajem

PONEKO SLOVO

O NAJLJEPŠOJ

TUZLANSKOJ DŽAMIJI

Piše:
Sadik IBRAHIMOVIĆ Arhitekta Franz Mihanović projektirao ju je u neomaurskom stilu, što
je za tadašnje prilike bio graditeljski novum, barem za prostore pod
utjecajem osmanske sakralne arhitekture, a, osim stila gradnje, imala
je još jednu osobenost: dvadeset centimetara široke crveno-žute
pruge na fasadi, po kojima je i dobila svoje nezvanično, ali za Tuzlake
jedino ime: “Šarena”

eć nekoliko mjeseci traju rado- a i poslije, bilo ih je više, ali to je druga džamiju, koja je stajala 10 000 forinti,
vi na temeljitoj rekonstrukciji priča) i svojoj svrsi služi i danas. osim drugoga pripomaganja od građana,
Behram-begove džamije u Tu- Kako god, ovaj dio negdašnje Tuzle što argatima i ostalo. Od tih deset hilja-
Vzli, najstarijeg i, po mnogima, “zašarenio” se 1888. godine, kad je na da forinti Tuzlaci su dali osam hiljada a
arhitektonski najuspjelijeg i najljepšeg mjestu Stare ili Atik ili Behram-begove državna blagajna dvie hiljade. Nova dža-
islamskog sakralnog objekta u gradu. džamije, izgorjele do temelja u velikom mija je upravo majstorski sagrađena na
Džamija se nalazi na lokalitetu koji požaru 1871. godine, izgrađena nova, liepom prostoru, te na se svraća oči sva-
Tuzlaci nazivaju Skver, na mjestu koje prelijepa, potkupolna džamija i sa, u stil- koga, koji tuda prolazi. Prostoru je upra-
razdvaja industrijski, zapadni dio grada, sko-estetskom smislu, iznimno zanimlji- vo najpriličenija a uza nju ima munara,
od zelenih površina Slane banje, Panon- vom munarom. koju vode osamdeset i dva basamaka, a
skih jezera i uže gradske jezgre, te, smje- Arhitekta Franz Mihanović projekti- visoka je trideset i tri aršina. Ta džamija
štena na blagoj uzvišici, ušuškana u bujnu rao ju je u neomaurskom stilu, što je za je ponos Tuzlakom i od najljepšeg uresa
vegetaciju, svojim otmjenim položajem, tadašnje prilike bio graditeljski novum, u Dolnjoj Tuzli.”
skladnom uklopljenošću u dati prostor, barem za prostore pod utjecajem osman- Nažalost, kupola zaštićena olovom
vizualnom ostvarenošću i zaista upečat- ske sakralne arhitekture, a, osim stila već nakon nekoliko godina bila je oz-
ljivom ljepotom, osim što služi primarnoj gradnje, imala je još jednu osobenost: biljno oštećena, pa je nedugo potom, iz
namjeni, jedna je od istinskih turističkih dvadeset centimetara široke crveno-žu- sigurnosnih razloga, demontirana i zami-
atrakcija u ovom gradu. te pruge na fasadi, po kojima je i dobila jenjena četverostrešnim krovom. Ova je
Tuzlaci je zovu “Šarena”, no o tome svoje nezvanično, ali za Tuzlake jedino džamija time značajno izgubila na svojoj
nešto poslije. Bitno je podsjetiti, dakako ime: “Šarena.” autentičnosti, ali i pored toga, slovila je
one koje takvo šta zanima, a eventualno Ove šare mogle su se vidjeti do početka kao reprezentativna sakralna građevina.
nisu upoznati, da je na mjestu današnje šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad je Vizualno uvijek zanimljiva, s ne baš
Behram-begove iliti “Šarene” džamije džamija renovirana, a fasada obojena oker uobičajenom višedijelnom munarom i za
izgrađena, vjerovatno, prva džamija u bojom, no ime je već bilo toliko odoma- ovdašnje prilike nekonvencionalnim lini-
Tuzli uopće. ćeno da je ostalo do danas. jama otvora prozora i ulaza, ni po čemu ne
Kao godina njene izgradnje navodi se O ovoj džamiji, o njenoj nesvakidaš- ukazuje na to da je u osnovi konstrukcije
1548, te je, sukladno tome, dvadeset četi- njoj ljepoti, pisala je i ondašnja štampa, prost kvadrat 10 × 10 metara.
ri godine starija od Turali-begove džami- pa tako u zagrebačkom časopisu Dom i Geometrija njenih linija dolazi do
je, najstarije “sačuvane” džamije u gradu svijet, u tekstu publiciranom 1894. godi- izražaja naročito noću, obasjana svjetlo-
(ustvari, sačuvana je samo lokacija, a na ne, piše ovo: šću reflektora, a kako je smještena neko-
ovom mjestu, nakon zubom vremena do- “Od godine 1888. Dolnju Tuzlu kra- liko metara iznad nivoa ulice, doima se
trajale i srušene bogomolje, izgrađena je si nova džamija, koja je na istom mjestu, dominantnom i neobično lijepom u svo-
potpuno nova džamija). gdje je jednu džamiju, ali bez munare, joj, prije svega, estetskoj ostvarenosti.
Prvu i, kako rekoh, vjerovatno najstari- pred koih dvie stotine godina sagradio Na koncu, nadati se da će, nakon re-
ju džamiju u Tuzli nazivali su Stara (Atik) hajir-sahibija Behram-aga. Pošto je ta konstrukcije, Behram-begova džamija
ili Behram-begova, što, opet, upućuje na džamija bila posve oharala, bosanski mu- zablistati, ako ne snažnijim, a ono ma-
zaključak da ju je ovaj znameniti tuzlan- slimani, koje resi velika vrlina da su za kar istim sjajem, sjajem na koji su svikle
ski dobrotvor, utemeljitelj medrese koja ovakve stvari zauzeti i darežljivi, na istim nebrojene generacije Tuzlaka odrastajući
nosi njegovo ime (u Tuzli, u to vrijeme, temeljima sagradiše novu veoma liepu kraj nje i u njoj. n

STAV 20/6/2019 43