Page 48 - STAV broj 224

DRUŠTVO

svjetskog rata došao u Francusku i pisao Na hadžu sam iskusio tu interakciju s veoma konzervativnim
svojoj ženi o užasu rata, rekao je: “Najviše
se užasavam toga što moram ubijati ljude tokom islamske misli. U isto vrijeme, osjećao sam da sam
od kojih sam naučio sve što znam.” Napi- subverzivan što uopće spominjem određene sufijske autore.
sao je to zbog toga što su svi njegovi učitelji Ali, ja sam pokušao da čitam autore koji su pripadali različitim
i uzori bili francuski slikari. Mislim da je
ovo veoma moćna anegdota jer pokazuje tokovima velike islamske tradicije. Neke sam doživljavao kao
da su kulturne interakcije potpuno druga- veoma inspirativne, a neke kao veoma čudne i nesimpatične. Ali
čije od onih političkih. Kulturna historija
Evrope, pa i cijele planete, jeste historija u tome i jeste poenta. Morate čitati i ono što će vas isprovocirati
onog što nazivam konfluencijom. U kulturi
nema ograđenih i zacementiranih identi-
teta, to je jedna obična konstrukcija. Kada TROJANOV: Bio bih veoma loš pisac da konstruirala čitav svijet na osnovu vlasti-
pogledate sve velike autore, slikare i skla- to nisam uradio planski. Radi se o veoma tih predodžbi i predrasuda, imperijalne
datelje, svi su oni za inspiracijom tragali kompleksnom romanu u čijoj se strukturi dominacije, što je slučaj i danas. I danas
izvan horizonata vlastite kulture. Oni nas ogledaju ne samo brojni kulturni utjecaji o Indiji i islamu govorimo na taj način.
pozivaju da se usudimo prekoračiti grani- nego i ekspresije kulturnih posebnosti sva- Kada danas na Zapadu čitate novine, bez
cu. Stoga bih rekao da je politička historija ke regije o kojoj govori: Indije, islamske puno poteškoća možete pronaći refleksije
uspostavljanje granica, a kulturna historija Arabije i istočne Afrike. Struktura svakog imperijalne terminologije i predrasuda.
njihovo nadilaženje. Smatram da je ključ- od triju poglavlja uređena je na principi-
ni izazov, za svakog autora, da dinamično, ma filozofije vremena ovih velikih kultu- STAV: Nije li upravo na principu arabe-
samostalno i slobodno pristupi kulturnoj ra. Poglavlje čija se radnja odvija u Indiji ske utemeljen Vaš koncept identiteta? Je
raznolikosti. Drugog moramo razumjeti je kružno jer je indijski koncept vremena li promišljanje o identitetu kao arabeski
kao ključnu energiju za umjetničku krea- cirkularan. Radi se o konceptu proizišlom subverzivno s obzirom na aktualne poli-
ciju. Mislim da je ovo jedna velika istina, iz hinduizma i budizma. Poglavlje o hadžu tičke i društvene diskurse?
s tim da je u mom slučaju ona radikalno glavnog junaka, arapsko poglavlje, uređe- TROJANOV: Da, ali mislim da subver-
izražena i vidljivija zbog moje biografije. no je hronološki i podijeljeno u dvanaest zija nije pravi izraz. Pitanje koje moramo
Kao dijete sam napustio komunističku dijelova, od kojih svaki označava jedan postaviti jeste kako se nosimo s univerzal-
Bugarsku i otišao za Njemačku, a onda je mjesec u godini. Radi se o veoma sistema- nim kanonom. Kako se nosimo s formama
moj otac dobio posao u Keniji, gdje sam, tičnom, hronološkom pristupu stvarnosti, i vrijednostima koje nam svima pripadaju?
također, proveo jedan dio svog života. Va- što je specifičnost abrahamovskih tradicija U književnosti trenutno imate ogroman
šem sinu je 4 godine. Zamislite šta bi on – judaizma, kršćanstva i islama. Prema toj problem jer svjetskom pisanom scenom
mislio o svijetu da u toj dobi svog života filozofiji, svi se mi krećemo prema danu dominira roman. U evropskom kontekstu,
proživi sve te promjene, da se sve oko njega konačnog suđenja, prema posljednjem roman nije samo izraz određene evropske
potpuno promijeni u tako kratkom perio- sudu. Hindusi nemaju toga. Kod njih sve kulture nego i određene evropske klase.
du. Siguran sam da bi on, baš poput mene, stalno umire, čak i bogovi, i stalno se vraća Buržoazija – Zapadna Evropa – roman!
mislio da je radikalna promjena potpuno u novoj formi. Afričko poglavlje romana To je tako. Međutim, roman je danas više
normalna, da je to život kakav treba biti. strukturirano je kao niz fragmenata, jer u nego dominantan žanr u svjetskoj knji-
Stoga smatram da je moja biografija itekako toj filozofiji vrijeme uopće nije struktur- ževnosti. Sama ta činjenica potpuno is-
zaslužna za moja djela. Poetika je u ovom no uređeno. ključuje i eliminira one kulture u kojima
slučaju proizišla iz biografije. Međutim, Pokušao sam da svako od ovih poglavlja ovaj žanr ne postoji, ili bar ne postoji u toj
ako pogledate na djela velikih umjetnika, bude organski izraz onih regija koje su u formi. Kada sam bio u Bahreinu, gdje sam
vidjet ćete da njihova biografija ne mora romanu opisane i u kojima je smještena proveo mjesec dana, ljudi su me, kad bi
imati skoro nikakve veze s kulturnim utje- radnja. Tu je, naravno, i poveznica s Hilja- čuli da sam pisac, stalno pitali šta pišem.
cajima i prožimanjima koja primjećujemo du i jednom noći i Šeherzadom, kao i brojne Pričao sam im o romanima, najviše o ro-
u njihovim djelima. Ako pogledate nje- reference na knjige koje je Richard Bur- manu Sakupljač svjetova, govoreći im da
mačku književnost, naprimjer, ostat ćete ton, glavni lik, prevodio. Radi se o veoma je preveden i na arapski jezik. Oni bi me
zapanjeni spoznajom koliki su utjecaj na delikatnim intertekstualnim vezama koje saslušali, a onda pitali: “A pišete li nešto
tu književnost ostavili indijski filozofi, su- mnogi, vjerujem, neće primijetiti. Što se drugo?” Odgovorio bih: “Da, napisao sam
fijski pjesnici i, naravno, antički Grci, ali tiče strukture arabeske koju ste spomenu- i nekoliko poema.” Tek nakon toga bih
i neki afrički umjetnici. Stoga je ono što li, želio bih istaknuti da na Zapadu postoji vidio uzbuđenje u njihovim očima. Kada
nazivamo njemačkom ili evropskom kul- ogromno nerazumijevanje za tu vrstu knji-
turom, ustvari, amalgam različitih utjecaja ževnosti. Ona se tretira kao neka naivna
i kulturnih prožimanja. bajka, što je potpuna ludost. Uzmimo za
primjer najpoznatiju od njih, Hiljadu i jed-
STAV: Struktura romana Sakupljač svje- nu noć, koja je višestruko kompleksnija od
tova, kako u svom tekstu primjećuje prof. onog što se pisalo na Zapadu. Isti je slučaj
Vahidin Preljević, najbliža je arabeski kao i s poezijom. Kao primjer može poslužiti
principu pripovijedanja. Jeste li princip arapska, nadasve perzijska poezija pisana u
arabeske, temeljni princip islamske um- 10, 11, 12. i 13. stoljeću. Ona i danas inspi-
jetnosti, planirano primijenili na svoj ro- rira i zvuči prilično moderno. Zbog svega
man Sakupljač svjetova? Koliki je utjecaj toga, bio mi je veliki izazov pisati roman
orijentalno-islamska književnost, u pra- čija je temeljna ideja propitivanje evro-
vilu strukturirana na principu arabeske, pocentričnog pogleda na svijet. Koristim
ostavila na Vaš rad? Richarda Burtona da kažem da je Evorpa

48 20/6/2019 STAV