Page 11 - STAV broj 257

Dr. Behija Zlatar, dugogodišnja direktorica Orijentalnog instituta u Sarajevu;
doktorirala na temu “Sarajevo u 16. stoljeću”
KADA BI SE VIŠE ČITALO O PROŠLOSTI SVOG GRADA,

NE BI DOLAZILO DO NESPORAZUMA

Ja ne mogu znati kakav će biti ishod niti kako će odlučiti vijećnici Grad-
skog vijeća. Da li će se osloniti na historijske činjenice, na relevantne
historijske dokumente i literaturu ili će odbaciti prijedlog Odluke o utvr-
đivanju datuma obilježavanja osnivanja Grada Sarajeva, to je pitanje za
nekog drugog. Kada je riječ o brojnim kritikama koje su uslijedile nakon
stavljanja ovog predmeta na javnu raspravu, to su sve pretpostavke
kritičara ovog prijedloga. Naravno da su i prije 1462. godine na ovim
prostorima postojala naselja, u prvom redu trg Tornik (Utornik, Nautor-
nik), na kojem se trgovalo utorkom, pa je po tome dobio ime, a u ranim
osmanskim izvorima naziva se Eski Trgovište – Staro Trgovište. Taj trg
nalazio se na raskršću puteva gdje su danas Higijenski zavod i Alipaši-
na džamija, uz Koševski potok. Osim toga, bilo je više sela: Koševo, Ra-
dilovići, Brodac, Bistrik, Komatin, Bjelave (Bilave)... Mada je sarajevska
regija bila naseljena još od neolita, svoje prve urbane funkcije dobija tek
sredinom 15. stoljeća. Brojni historičari koji su se bavili ovim pitanjem
utvrdili su da je godine 1462, kada je napisana vakufnama Isa-bega Is-
hakovića, započelo urbano formiranje Sarajeva, novog grada s novim
imenom, novim sadržajima i drugačijom fizionomijom. Ono što je važno
naglasiti jeste i to da od te godine njegov razvoj teče u kontinuitetu sve
do danas. “Mali i beznačajni trg iz vremena bosanske države, očigled-
no, nije imao udjela u postanku i razvoju budućeg Sarajeva” piše aka- Što se tiče vakufname Isa-bega Ishakovića, njena legalizacija i pravna ve-
demik Desanka Kovačević Kojić u svom radu O srednjevjekovnom trgu rifikacija dogodila se mjeseca džumadel-ula 866. godine po hidžretskom
na mjestu današnjeg Sarajeva. kalendaru, što odgovara periodu od 1. februara do 2. marta 1462. godine
Isa-beg Ishaković dao je još 1457. godine da se sagradi džamija u ime po gregorijanskom kalendaru. Kako je čin uvakufljenja kao složen pravni
sultana Mehmeda Fatiha, po čemu je dobila i ime Careva džamija, te dvor proces definiran u mjesečnom okviru, sve radnje morale su biti završene
“Saray”, po kojem je grad dobio ime. Vakufnama Isa-bega Ishakovića iz do 1. februara 1462. godine, uključujući i sastavljanje samog pravnog
1462. godine pokazuje dobre osnove planirane urbanizacije grada. Osim akta (vakufname). Stoga je predloženo da se obilježava prvi dan mjese-
tekije, koju je sagradio u selu Brodcu na Bentbaši, oko koje se počelo ca u kojem je izvršena legalizacija vakufname.
formirati novo naselje, podizanjem hana, odnosno karavan-saraja, posta- Brojni historičari pisali su u svojim radovima o značaju vakufname Isa-be-
vio je i osnove privrednog centra koji će postati glavni trg – Baščaršija, ga Ishakovića. To je prvi pisani dokument o graditeljskoj djelatnosti na
a mostom omogućio povezivanje naselja koje se formiralo oko Careve ovim prostorima, a Sarajevo je među rijetkim gradovima koji ima takav
džamije, s privrednim centrom na drugoj obali. Uz Carevu džamiju podi- dokument. Osnivanje grada krupan je događaj u povijesti svakog grada.
gao je hamam, zatim vodovod, mlinove na Miljacki, po kojima je obližnje Brojni gradovi, posebno oni stari, obilježavaju datume vezane za osni-
naselje dobilo ime Mlini, odnosno Nadmlini. Da se radi o novom nase- vanje grada, npr. Rim, London, Samarkand itd. Sarajevo je prvi grad na
lju, pokazuje i podatak iz jednog kasnijeg dokumenta, iz kojeg se vidi da našem prostoru koji je utemeljen na novi način, s novim standardima,
je Isa-beg oduzeo zemljište stanovnicima sela Brodac, a u zamjenu im specifičnom vrstom objekata.
dao zemljište u selu Vrančić “(...) zbog toga što ju je smatrao prikladnom Ovih dana navršava se 558 godina od pisanja Isa-begove vakufname.
da na njoj osnuje šeher”. Grad je osnovan na novom lokalitetu, u blizini Govoreći o ovoj temi, prisjetila sam se da su prije 27 godina Institut za
Starog Trgovišta u ataru sela Brodac. Zadužbine Isa-bega Ishakovića historiju i Orijentalni institut održali znanstveni skup – od 19. do 21. marta
predstavljaju ne samo objekte gradskog karaktera već i više od toga, 1993. godine – u opkoljenom Sarajevu pod nazivom Pola milenija Sara-
osnovu daljeg razvoja grada. jeva, a u povodu 530 godina od pisanja Isa-begove vakufname. Taj skup
Ne znam kome su iz Gradskog vijeća poslali Nacrt odluke o utvrđivanju trebao je biti održan 1992. godine, ali ratna zbivanja odgodila su ovu ideju
datuma obilježavanja Dana osnivanja Sarajeva. Iz medija sam vidjela da za jednu godinu. Na skupu je učestvovao impozantan broj kompetentnih
su poslali Institutu za historiju, Katedri za historiju Filozofskog fakulteta naučnika. Govorilo se o kulturnoj, privrednoj, političkoj i socijalnoj historiji
Univerziteta u Sarajevu, Historijskom arhivu Sarajeva i dalje ne znam, a Sarajeva. Održan u najdramatičnijim danima opsade grada, skup je bio
ako nisu, trebali su poslati još nekim značajnim institucijama koje se bave izraz duhovnog otpora barbarskom uništavanju njegovih stanovnika i svih
historijom, posebno osmanskim periodom i srednjim vijekom. kulturnih vrijednosti stvaranih kroz stoljeća. Više od pedeset radova s ovog
Nadalje, nije mi jasno na osnovu čega su kritičari ovog prijedloga zaklju- skupa publicirano je u knjizi Prilozi historiji Sarajeva, Radovi sa znanstve-
čili da bi obilježavanje Dana osnivanja Sarajeva marginaliziralo 6. april, nog skupa – Pola milenija Sarajeva, objavljenoj u Sarajevu 1997. godine.
Dan oslobođenja Sarajeva od fašizma. Za mene, to je izuzetno znača- Spomenula bih i to da je Orijentalni institut zapaljen 17. maja 1992. godi-
jan datum za koji me vežu lijepe uspomene, počev od školskih dana pa ne navođenom raketom, s ciljem da se unište brojni rukopisi i dokumenti
do danas, što je zaista dug period. Osim toga, dobitnica sam Šestoa- koji svjedoče o životu na ovim prostorima. Nepovratno je nestalo 5.263
prilske nagrade Grada Sarajeva, što je izuzetna čast, nagrade grada o kodeksa rukopisa, više od 300.000 originalnih dokumenata i cjelokupna
kojem sam napisala brojne radove. Ne mogu da se načudim ljudima koji imovina Instituta, ali saradnici koji su ostali u Sarajevu smogli su snage
vežu 6. april i prijedlog da se obilježava kao značajan datum osnivanja i nastavili s istraživačkim radom, pa i organiziranjem naučnih skupova.
Sarajeva. Konačno, mogu se ljudi složiti ili ne složiti s prijedlogom ovog Na kraju moram kazati da zaista postoji brojna literatura, relevantni historijski
datuma, ali to povezivati sa 6. aprilom meni je neobjašnjivo. Između ova izvori koji govore o ovom pitanju. Kada bi ljudi više čitali i interesirali se za
dva datuma stoje “samo” 483 godina. prošlost svog grada, možda ne bi dolazilo do nepotrebnih nesporazuma.

STAV 6/2/2020 11