Page 13 - STAV broj 257

Dr. Sedad Bešlija, bosanskohercegovački historičar-osmanist, v. d. direktor Instituta za historiju
POMRAČENJE UMA KRITIČARA PRIJEDLOGA O DANU OSNIVANJA SARAJEVA

Hvala vam na prilici da govorim na ovu temu jer sam to bezuspješno po- Postoje i drugi važni događaji koji su danas zvanični datumi, a odigrali
kušavao uraditi slanjem reakcija određenim domaćim i regionalnim me- su se u više dana, pa je službeno uzet samo jedan dan. Zar nije tako i sa
dijima na neke istupe za koje držim da su puni netačnosti i konstrukcija. ZAVNOBiH-om, oslobođenjem Sarajeva 1945. ili Danom nezavisnosti
Doživio sam, eto, i tu vrstu medijskog “embarga”. Bosne i Hercegovine? Hoćemo li, nakaradnim shvatanjem historijske
Prije svega, želim naglasiti da sam unazad nekoliko godina, u svojstvu metode, sve to sada dovesti u pitanje? Dakle, besmisleno. Neki jedno-
historičara osmaniste, bio počašćen prilikom za učešće u različitim na- stavno pokušavaju izvrnuti činjenice jeftinom zamjenom teza. Ništa više.
učnim i stručnim okvirima, u jednoj plemenitoj građanskoj inicijativi i ideji Važno je da javnost zna da je naučno i historijski ovo pitanje jasno, a po-
afirmacije historijske ličnosti, djela i epohe Isa-bega Ishakovića. Sve je litikantstvo ili neki lični dojmovi nemaju veze s naukom. Ne bismo kao
bilo afirmativno i pozitivno do momenta kada je ta ideja prerasla u kon- društvo trebali prihvatati standarde po kojima se politikantstvo “prodaje”
kretnu inicijativu za ustanovljenjem zvaničnog Dana osnivanja Grada pod kišobranom nauke.
Sarajeva, koja se formalno našla pred vijećnicima Grada Sarajeva. Na Što se tiče očitovanja Instituta za historiju UNSA, to mogu kazati kao tre-
žalost nauke i akademskih standarda, te profesionalnog izučavanja bo- nutni v. d. direktor Instituta, najviši stručni organ ustanove, Vijeće Institu-
sanskohercegovačke historiografije, dobro uštimani sarajevski medijsko- ta za historiju, ponašajući se društveno odgovorno, na upit iz Gradskog
novinarsko-propagandni lobi, pod egidom “nauke“ i “borbe za Sarajevo“, vijeća koji je poslat, između ostalih i našoj ustanovi, a u vezi s inicijativom
maliciozno je pokušao iskonstruirati i jeftino politizirati pitanje stručnog o ustanovljenju Dana osnivanja Sarajeva, nakon razmatranja većinom
elaborata i na temelju toga u Gradskom vijeću donesenog Nacrta odlu- glasova podržalo je (s nekoliko glasova suzdržan, bez glasova protiv),
ke o ustanovljenju Dana osnivanja Grada Sarajeva, kojim je predložen 1. prije svega, stručni elaborat koji su sačinili ugledni i uvaženi bosansko-
februar 1462. godine za obilježavanje Dana osnivanja grada. To je do- hercegovački historičari, te samim time i predloženi Nacrt odluke koji je
velo do stanja zbunjenosti i neinformiranosti kod dijela javnosti i onih koji nastao na temelju navedenog elaborata, što je upućeno na adrese Rek-
odlučuju o tome, što je bio i cilj destruktivnih pojedinaca koji svoje ideo- torata Univerziteta u Sarajevu i Gradske uprave / Gradskog vijeća Gra-
loške i lične frustracije nastoje liječiti zloupotrebljavajući jednu plemenitu da Sarajeva. Takav odnos je pozitivna i kolegijalna akademska praksa.
ideju. Znam da je suština inicijative da se Sarajevo u 21. stoljeću obogati Moram kazati da posljednjih dana pokušavam naći odgovor na pitanje:
jednim novim kulturno-historijskim i turističkim potencijalom i programom Kakvo pomračenje uma mora da se desi pa da čovjek, kakav je slučaj s
koji bi dobio svoju zvaničnu formu, naučno utemeljenu i društveno oprav- tekstom jednog sarajevskog režisera, stručnu i relevantnu komisiju sa-
danu i korisnu. To je sve. činjenu od istaknutih bosanskih historičara osmanskog razdoblja koji su
Nevjerovatna je manipulacija i učitavanje kada se kaže da “inicijatori stekli najviše akademske titule i obnašali vrlo važne funkcije u naučnim
zanemaruju predosmansku kulturu i tradiciju”. Želi se, tobože, uvođe- institucijama (prof. emeritus Enes Pelidija, dr. Behija Zlatar i dr. Aladin
njem u temu srednjovjekovnog naselja i župe Vrhbosna negirati nasta- Husić), a posredno i sve ostale naučne radnike koji su u posljednje tri
nak Sarajeva i konfrontirati historijsko pamćenje savremenog čovjeka. godine bili uključeni u naučno valoriziranje ličnosti, djela i vremena Isa-be-
Već su relevantni historičari, stručnjaci za 15. stoljeće, još prije pola ga Ishakovića i historije Sarajeva (prof. emeritus Enver Imamović, akade-
stoljeća jasno utvrdili da “svaki grad jeste naselje, ali svako naselje nije mik Ferid Muhić, prof. dr. Vesna Miović, prof. dr. Vesna Mušeta Aščerić,
grad, nije danas, nije bilo ni sredinom 15. stoljeća niti ranije te da se prof. dr. Ismet Bušatlić, prof. dr. Ines Aščerić Todd i dr.) nazove “grado-
u slučaju Sarajeva govori prvenstveno o ‘gradu Sarajevo’, o stjecanju načelnikovom komisijom sačinjenom isključivo od orijentalista” i “dobro
statusa grada i izvoru koji to ‘de iure’ potvrđuje”. Desanka Kovače- plaćenim ‘stručnjacima’ koji te (historijske) interpretacije usklađuju s ak-
vić-Kojić, doajen medijavelistike na našim prostorima, napisala je 1970. tuelnom politikom”. Nevjerovatno!
godine sljedeće: “Mali i beznačajni trg iz vremena bosanske države Kada je riječ o određivanju Dana osnivanja Sarajeva, to je prvenstveno
očigledno nije imao udjela u postanku i razvoju budućeg Sarajeva.” (...) važno iz aspekta historijskog duga prema Sarajevu. Važno je i zbog či-
Zatim: “Tornik, najveći trg u župi Vrhbosni, u osnovi je ipak jedan mali njenice da se u našem društvu trebaju ravnomjerno afirmirati sve histo-
lokalni trg koji se nije afirmisao izvan svog regionalnog okvira.” Nedav- rijske epohe grada jer je to naše bogatstvo i ukupno naslijeđe. Zašto se
no je jedan od autora stručnog elaborata na temelju kojeg je donesen ni jedna generacija prije ove nije sjetila da bi bilo plemenito i općekori-
Nacrt odluke izjavio da “u historijskom izvoru pravne naravi s početka sno da grad kakav je Sarajevo dobije svoj zvaničan datum osnivanja? To
16. stoljeća decidno stoji: “(...) zbog toga što ju je (Isa-beg Ishaković) je pitanje za dublju analizu. Preporučujem. Zatim, korisno je zbog kultur-
smatrao prikladnom da na njoj izgradi šeher, a njima je dao u zamje- nog i turističkog potencijala grada. Zar ne bi bilo poželjno da svake go-
nu zemlju po imenu Vrančić...”. Nevjerovatno je da određeni pojedinci dine imamo jedan ozbiljan zvaničan program primarno kulturnohistorij-
s titulom doktora historijskih nauka tvrde da se Sarajevo razvijalo od skog sadržaja koji bi fokusirao stariju prošlost Sarajeva i svih elemenata
Ilidže do Baščaršije, dakle uz Miljacku, a ne niz Miljacku! Dakle, kada bogatog povijesnog naslijeđa koje baštinimo? To bi mogao biti program
su naučni rezultati u pitanju, sve je jasno kao dan. Sarajevo je kao ur- svjetskog glasa, poput SFF-a. Zar se nismo odveć i previše zatvorili i sve
banitet osnovano 1462. godine, a prije toga je na području današnjeg naše historijsko pamćenje sveli i ograničili na 20. stoljeće? Pogledajmo
Sarajeva bilo niz sela, naselja, seoskih trgova koji nisu bili grad niti ima- malo kako to rade drugi gradovi svijeta.
mo i jedan pisani akt da su postali grad. I niko ne negira život na tom Na koncu, moram istaći da su komentari kako se određivanjem Dana
području prije 1462. godine niti je to uopće tema. osnivanja Sarajeva ugrožava 6. april, Dan grada Sarajeva, možda i najve-
Što se konkretno 1. februara tiče, u stručnom elaboratu i obrazloženju ća podvala koju sam pročitao u javnosti u vezi s ovom inicijativom. Nisam
odluke navedeno je da se kao Dan osnivanja Sarajeva uzima 1. febru- vidio niti jedan utemeljen istup koji bi uopće dao povoda za dovođenje u
ar 1462, kao najstariji mogući datum pisanja Isa-begove vakufname s vezu s prijedlogom 1. februara 1462. s “ugrožavanjem” 6. aprila, Dana
korijenom imena Saraj, što je naučno opravdano jer u historijskoj nauci grada. Možda je bilo nekih površnih istupa, možda neki u glavama ma-
i metodi postoji nešto što se zove “terminu ante quem i terminus post štaju o tome da bi trebalo “ugroziti” 6. april? Mnogo paralelnih svjetova
quem”. Bez obzira što u vakufnami stoji mjesec, a ne dan, naučno je le- živi u gradu. Međutim, uvjeren sam da je svaki dobronamjeran građanin
gitimno zaključiti da je to najstariji mogući datum da se nešto dogodilo. Sarajeva, a posebno akademski građanin, svjestan da je, u okolnostima
Zašto oni koji to pokušavaju osporavati ne budu dosljedni pa ne predlože u kojima živi Bosna i Hercegovina, neophodno još jače afirmirati i bo-
“Dane osnivanja Sarajeva”, koji bi se obilježavali tokom februara, a po- gatije obilježavati antifašitističku tradiciju koja je u izravnoj vezi s Danom
činjali 1. februara, ako žele “mak na konac”, pa na taj način podržali ovu grada. Zaista je suludo dovoditi ta dva datuma u takav odnos. To je kla-
civilizacijsku inicijativu? Očigledno, njima je cilj nešto drugo. I još nešto. sična imaginarna potvora.

STAV 6/2/2020 13