Page 19 - STAV broj 257
P. 19
prema njemu odnositi, kako ga i s kim izmjena izbornog zakonodavstva, prije
rješavati. Sa stajališta socijaldemokracije, svega u načinu formiranja Doma naroda
naše temeljno načelo je da branimo vla- Parlamenta FBiH, u kojem se, prema
davinu prava, politički marginalizirane HDZ-ovim prijedlozima, ne bi, reci-
i društveno diskriminiranije, a Hrvati u mo, birali Hrvati iz Kantona Sarajevo,
BiH, kao najmanji konstitutivni narod, a uskratilo bi se pravo na izbor pripad-
u jednom konfuznom sustavu zaslužuju nicima drugih konstitutivnih naroda u
potporu u ostvarivanju svojih prava.” Ideš drugim kantonima. Ako ovo nije dis-
– rekli bi Zagrepčani. Konstitutivni narod kriminacija protiv koje se bore socijal-
koji sudjeluje u svim raspodjelama moći demokrati, teško je reći što jeste. Pro-
i vlasti trostruko više negoli ga brojčano vedba četiri presude Evropskog suda
ima politički je marginaliziran i društve- zahtijeva intervencije u izbornom zako-
no diskriminiran. I to, naravno, u Fede- nodavstvu koje se odnose na cijelu BiH,
raciji i, naravno, od Bošnjaka. Nomina ali HDZ nastoji pitanje koje se rješava
sunt odiosa, pa nećemo spominjati manji u Parlamentarnoj skupštini BiH vezati
entitet i Hrvate u njemu. Baš onako so- za formiranje entitetske vlasti. Uz punu
cijaldemokratski i antidiskriminatorski, podršku narodnjaka i socijaldemokrata
poput Čovića. iz Hrvatske. No, nisu oni niti glupi niti
Picula je izrazio očekivanje i da će se kratkovidni. Naime, provedba presude
otvoriti hrvatsko pitanje, kao i približava- u predmetu Sejdić-Finci predlaže ukla-
nje BiH Evropskoj uniji, upozoravajući, njanje nacionalne pripadnosti pri izboru
međutim, da se BiH kakva je danas “sve članova Predsjedništva BiH, što urušava
više udaljava od sve zahtjevnijih kriterija baš prevlast etničkog nad građanskim, a
za priključivanje EU”. što je stvarni politički cilj i narodnjaka
“Takva rasprava bi, naravno, bila be- i socijaldemokrata, i Čovića i Picule.
smislena bez ozbiljne analize statusa, pra- Zato su, očekivano, zastupnici Doma
va i položaja Hrvata u BiH kao jednog od naroda Parlamentarne skupštine BiH
sve užih grla dejtonskog poretka”, naveo iz SNSD-a i HDZ-a odbili inicijativu
je Picula. Kao podrška ovakvom, nigdje Denisa Bećirovića (SDP) kojom se tra-
utemeljenom stavu o federalizaciji, u EU ži od Vijeća ministara BiH da zakono-
parlamentu poslužila je Čovićeva mario- davcima dostavi amandmane na Ustav
možda i nepovratno, osjećati posljedice neta Željana Zovko, koja je hrvaćanskom BiH kojim se osigurava provođenje če-
jedne pogrešne politike koju je Zagreb šefu diplomacije Radmanu “postavila zas- tiri presude Evropskog suda za ljudska
prema toj zemlji vodio devedesetih godi- tupnička pitanja” o “krhkoj” Bosni, koja je prava u predmetima Sejdić-Finci, Azra
na prošlog stoljeća”. Međutim, on osobno takva jer se ne prihvaća HDZ-ov izborni Zornić, Ilijaz Pilav i Samir Šlaku. SDA
drži da treba tragati za rješenjima koja će zakon koji, uzgred, pršti od diskriminacije, je podržala ovu inicijativu.
primjerenije poštovati i građanska i pra- čak i dijela Hrvata, radi kojih se blokira Hrvatska je pripremila ambiciozan
va nacionalnih kolektiviteta. A šta dru- formiranje Vlade Federacije, ucjenjuje program predsjedanja Vijećem Evrop-
go nude bošnjačke i bosanske stranke? i podnose inicijative u EU parlamentu. ske unije koji, između ostalog, uključuje
No, to je sa stajališta onog što se smatra Doista, vrijeme je da EU konačno Hr- i pružanje podrške Bosni i Hercegovini u
“hrvatskim nacionalnim interesom”, a vatskoj, a ne BiH saopći da je za evrop- procesu pridruživanja Uniji, poručeno je
davno ga je formulirao Franjo Tuđman – ske integracije bitna provedba presude na javnom predstavljanju prioriteta njezina
podebljanja “neprirodne hrvatske kifle”, Evropskog suda u slučaju Sejdić-Finci, a predsjedavanja. Kako će HDZ-om i SDP-
naravno neprihvatljivo, jer dugoročno ne ne Ustavnog suda u slučaju Ljubić. Izme- ovim predsjednikom vođena Hrvatska, s
mijenja granice po etničkim linijama i ne đu 14 ključnih prioriteta koje je Evropska ovakvim , u suštini jednakim stavovima,
deblja kiflu. komisija postavila pred BiH ne navodi se pomoći BiH na njezinu putu u EU, doi-
Picula, koji je bio šef diplomacije uopće, a naročito ne “izričito”, provedba sta nije jasno.
u Račanovoj vladi i međunarodni taj- odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Stoga, za zaključiti je – s izborom
nik SDP-a, smatra da o pitanju hrvatske Ljubić, već se spominje “posebno po- Milanovića, pa čak i eventualnom pobje-
neravnopravnosti u BiH postoji svijest u stupanje prema presudi Evropskog suda dom lijeve koalicije na parlamentarnim
Hrvatskoj, no ne i jednak pristup njego- za ljudska prava u predmetu Sejdić-Fin- izborima ove godine u Hrvatskoj, treba
vom rješenju. I to je ključna činjenica o ci”. Posebno se naglašava provođenje iz- biti oprezan. Milanovićev izbor doni-
kojoj treba voditi računa pri ocjeni svake bora u skladu s evropskim standardima jet će određeno popuštanje (Kolinda je
promjene, kako u Hrvatskoj, tako i drug- tako da se provedu relevantne preporu- zaoštravala), ali ne i promjenu odnosa i
dje. Stalni su nacionalni interesi, pa čak i ke OSCE-a i Venecijanske komisije koje, politike, posebno ne dugoročnih ciljeva,
dobar dio retorike i politike. Najopasnija naravno, nemaju organske niti bilo kakve prema BiH (izborni zakon, federalizam,
sintagma koju koristi i Picula jeste tzv. hr- veze s prijedlozima HDZ-a ili Piculinom podrška HDZ-ovim stavovima), ako je
vatsko pitanje. Naglašavamo da je “hrvat- federalizacijom. suditi po izjavama i ponašanju ozbiljnih
sko pitanje” u staroj Jugoslaviji dovelo do i /ili utjecajnih političkih faktora u Hr-
stvaranja Banovine Hrvatske srpsko-hr- PREDSJEDAVAJUĆA ZEMLJA KONTRA vatskoj i njihovih marioneta u Bosni. Ne
vatskom podjelom Bosne. Ovaj iskusan KOMISIJINIH STAVOVA treba zaboraviti da Piculin SDP čak pred-
političar koji ne govori napamet ovako to Evropska komisija od BiH traži “osi- vodi lobiranje za federalizam i de facto
formulira: “Mislim da u Hrvatskoj postoji guravanje jednakosti i nediskriminacije HDZ-ove prijedloge u EU parlamentu.
konsenzus o važnosti hrvatskog pitanja građana”, što je princip suprotan poslje- I to čak i ne krije, već time traži dodatni
u BiH, ali se razilazimo u tome kako se dicama usvajanja HDZ-ovog prijedloga izborni legitimitet. n
STAV 6/2/2020 19