Page 72 - STAV broj 393
P. 72
KULTURA
Periodizacija osmanske arhitekture (II dio)
RAZNOLIKOST
OSMANSKE
ARHITEKTURE
KROZ STOLJEĆA
Nema sumnje da je s klasičnim stilom osmanska arhitektura
dobila na svojoj zrelosti. Postulati koje je zasnovao Mimar Sinan
dugo su opstali jer niko nije imao namjeru da ih mijenja. Nove
građevine u 17. i 18. stoljeću formirane su kao varijacije na
temu, s dubokim poštovanjem prema Sinanovom doprinosu.
Klasični stil zadovoljavao je ukuse punih 200 godina.
Panorama starog Istanbula sa Sulejmanijom
i Rustempašinom dzamijom
Tekst i fotografije: Kenan ŠURKOVIĆ kamena, dok su druge bile u kombinaciji bitna ograničenja, jer se zasnivao na repe-
kamena i cigle. Međutim, ono što se kod ticiji koja je mogla voditi u monotoniju.
a početku je osmanska arhitektu- većine pojavljuje, a što će poslije postati Ulu džamije imale su svojstvo organskog
ra mnogo dugovala seldžučkom standard, jesu zasvođeni trijemovi (nar- širenja u svim pravcima, što može izgle-
i, generalno, istočnom utjecaju. teksi). Kod Ilyas-begove ulaz je naglašen dati praktično, ali i jednodimenzionalno.
NManje jednokupolne seldžučke samo plitko zasvođenom lučnom nišom, Na kraju se stvara utisak da su arhitekti
džamije diljem Anadolije ostavile su uti- kod Jesil džamije susrećemo veoma lijepo željeli jednostavnim geometrijskim jezi-
sak na rane osmanske arhitekte koji pre- uobličen trijem sa stupcima i stubovima, kom (kupola nad kvadratom) i simetrič-
uzimaju njihov oblik. Međutim, s vre- dok konačno u Tiru otkrivamo otvoreni kim multipliciranjem ostvariti što obu-
menom se pokušalo doći i do vlastitog trijem s kupolicama. Različite varijante hvatniju viziju molitvenog prostora kao
izraza, unutar kojeg je bilo i određene vidimo i u niza drugih džamija. Na kra- nepreglednog polja koje se zauvijek može
neujednačenosti. Poznate jednokupolne ju će otvoreni trijem odnijeti pobjedu. širiti dodavanjem novih stubaca i kupola.
džamije brusanskog stila, poput Jesil iz S druge strane, razvijale su se i monu- Dvije najmarkantnije džamije tog tipa
Iznika (1378–1392), Ilyas-begove iz Ba- mentalne forme, poput centralnih ulu dža- jesu Ulu džamija u Bursi (1399) i Eski-
lata (1404), ili Yavukluoglu iz Tire (prva mija ogromnih dimenzija koje su mogle ulu džamija u Edirnama (1414). Obje
polovina 15. stoljeća), ni po čemu ne liče biti pokrivene različitim svodnim siste- teže impresivnim proporcijama, ali će,
jedna na drugu, što ukazuje na manjak mima, a najpoznatije su one s kupolama. kao i slični drugi objekti, biti prevladane
standardizacije i traženja ujednačenog U njihovom slučaju, uzdužni i poprečni novim konceptima koji su težili isticanju
oblika. Mnoge od njih nisu imale munare, rebrasti ili ravni krovovi, koji su pokriva- glavne kupole. Osmanlije su s vremenom
ili su bile postavljane i s lijeve, a ne samo li molitveni prostor u ranijim islamskim težile sažimanju prostora i većem osvjet-
s desne strane. Neke su imale neobično epohama, sada su bili pokriveni redovima ljivanju unutrašnjosti. Ulu džamije ima-
visok tambur. Yildirim Bayezid džamija u manjih kupola iste veličine, što predstav- le su problem širenja, koji je onemoguća-
Mudurnu (kraj 14. stoljeća), kao poseban lja prvi značajniji originalitet osmanske vao ravnomjeran ulazak svjetlosti, pa su
primjer, ima ogroman tambur neproporci- arhitekture i nešto što će obilježiti bru- u određenom trenutku njihove dimenzije
jalno velik u odnosu na kubus. To se isto sanski stil, mada je izgrađeno malo takvih morale biti reducirane. Eski džamija di-
može zaključiti i za Haci Ozbek u Izniku džamija. Kao glavni enterijerni vizual- rektan je odgovor na Ulu džamiju iz Bur-
(1333–1334) i Yigit Kohne džamiju u Bursi ni i konstruktivni markeri, isticali su se se, umjesto dvadeset, izgrađeno je devet
(prva polovina 15. stoljeća). Odstupanja su stupci koji su nosili svodove s mnoštvom kupola, što je omogućilo plansku kohe-
bila i u proporcijskim odnosima te u ma- identičnim kupola. To je bio interesantan rentnost a da se pri tome nije izgubilo na
terijalu gradnje. Neke su građene samo od prostor, ali koji je u svojoj suštini imao i monumentalnosti.
72 16/9/2022 STAV