Page 72 - STAV broj 393
P. 72

KULTURA



          Periodizacija osmanske arhitekture (II dio)

          RAZNOLIKOST




          OSMANSKE





          ARHITEKTURE




          KROZ STOLJEĆA






          Nema sumnje da je s klasičnim stilom osmanska arhitektura
          dobila na svojoj zrelosti. Postulati koje je zasnovao Mimar Sinan
          dugo su opstali jer niko nije imao namjeru da ih mijenja. Nove

          građevine u 17. i 18. stoljeću formirane su kao varijacije na
          temu, s dubokim poštovanjem prema Sinanovom doprinosu.
          Klasični stil zadovoljavao je ukuse punih 200 godina.
                                                                                Panorama starog Istanbula sa Sulejmanijom
                                                                                i Rustempašinom dzamijom

          Tekst i fotografije: Kenan ŠURKOVIĆ  kamena, dok su druge bile u kombinaciji   bitna ograničenja, jer se zasnivao na repe-
                                            kamena i cigle. Međutim, ono što se kod   ticiji koja je mogla voditi u monotoniju.
                 a početku je osmanska arhitektu-  većine pojavljuje, a što će poslije postati   Ulu džamije imale su svojstvo organskog
                 ra mnogo dugovala seldžučkom   standard, jesu zasvođeni trijemovi (nar-  širenja u svim pravcima, što može izgle-
                 i, generalno, istočnom utjecaju.   teksi). Kod Ilyas-begove ulaz je naglašen   dati praktično, ali i jednodimenzionalno.
         NManje jednokupolne seldžučke      samo plitko zasvođenom lučnom nišom,   Na kraju se stvara utisak da su arhitekti
          džamije diljem Anadolije ostavile su uti-  kod Jesil džamije susrećemo veoma lijepo   željeli jednostavnim geometrijskim jezi-
          sak na rane osmanske arhitekte koji pre-  uobličen trijem sa stupcima i stubovima,   kom (kupola nad kvadratom) i simetrič-
          uzimaju njihov oblik. Međutim, s vre-  dok konačno u Tiru otkrivamo otvoreni   kim multipliciranjem ostvariti što obu-
          menom se pokušalo doći i do vlastitog   trijem s kupolicama. Različite varijante   hvatniju viziju molitvenog prostora kao
          izraza, unutar kojeg je bilo i određene   vidimo i u niza drugih džamija. Na kra-  nepreglednog polja koje se zauvijek može
          neujednačenosti. Poznate jednokupolne   ju će otvoreni trijem odnijeti pobjedu.  širiti dodavanjem novih stubaca i kupola.
          džamije brusanskog stila, poput Jesil iz   S druge strane, razvijale su se i monu-  Dvije najmarkantnije džamije tog tipa
          Iznika (1378–1392), Ilyas-begove iz Ba-  mentalne forme, poput centralnih ulu dža-  jesu Ulu džamija u Bursi (1399) i Eski-
          lata (1404), ili Yavukluoglu iz Tire (prva   mija ogromnih dimenzija koje su mogle   ulu džamija u Edirnama (1414). Obje
          polovina 15. stoljeća), ni po čemu ne liče   biti pokrivene različitim svodnim siste-  teže impresivnim proporcijama, ali će,
          jedna na drugu, što ukazuje na manjak   mima, a najpoznatije su one s kupolama.   kao i slični drugi objekti, biti prevladane
          standardizacije i traženja ujednačenog   U njihovom slučaju, uzdužni i poprečni   novim konceptima koji su težili isticanju
          oblika. Mnoge od njih nisu imale munare,   rebrasti ili ravni krovovi, koji su pokriva-  glavne kupole. Osmanlije su s vremenom
          ili su bile postavljane i s lijeve, a ne samo   li molitveni prostor u ranijim islamskim   težile sažimanju prostora i većem osvjet-
          s desne strane. Neke su imale neobično   epohama, sada su bili pokriveni redovima   ljivanju unutrašnjosti. Ulu džamije ima-
          visok tambur. Yildirim Bayezid džamija u   manjih kupola iste veličine, što predstav-  le su problem širenja, koji je onemoguća-
          Mudurnu (kraj 14. stoljeća), kao poseban   lja prvi značajniji originalitet osmanske   vao ravnomjeran ulazak svjetlosti, pa su
          primjer, ima ogroman tambur neproporci-  arhitekture i nešto što će obilježiti bru-  u određenom trenutku njihove dimenzije
          jalno velik u odnosu na kubus. To se isto   sanski stil, mada je izgrađeno malo takvih   morale biti reducirane. Eski džamija di-
          može zaključiti i za Haci Ozbek u Izniku   džamija. Kao glavni enterijerni vizual-  rektan je odgovor na Ulu džamiju iz Bur-
          (1333–1334) i Yigit Kohne džamiju u Bursi   ni i konstruktivni markeri, isticali su se   se, umjesto dvadeset, izgrađeno je devet
          (prva polovina 15. stoljeća). Odstupanja su   stupci koji su nosili svodove s mnoštvom   kupola, što je omogućilo plansku kohe-
          bila i u proporcijskim odnosima te u ma-  identičnim kupola. To je bio interesantan   rentnost a da se pri tome nije izgubilo na
          terijalu gradnje. Neke su građene samo od   prostor, ali koji je u svojoj suštini imao i   monumentalnosti.



         72  16/9/2022 STAV
   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76