Page 53 - STAV broj 356 - 357

Najnovija kriza na Solomonskim Otocima dodatno je usložnjena
zbog rivalstva i geopolitičke utakmice velikih zemalja i njihovog
miješanja u unutrašnju politiku ove naizgled beznačajne
pacifičke državice, koja ima manje od 700 hiljada stanovnika,
ali koja se proteže na velikom geografskom području
jugozapadnog Pacifika. Danas se na Solomonskim Otocima
sukobljavaju geostrateški interesi Kine i Tajvana, s jedne, i
Sjedinjenih Američkih Država i Australije, s druge strane.

Pomenute međunarodne okolnosti pospješile smatraju došljacima iako su mnogi rođeni identitarnim razlikama, do te mjere da im
su urgentno formiranje Regionalne misije u ovoj državi. Analitičarka Patricia O’Brian prijeti čak i promjena režima. Premijer So-
pomoći Solomonskim Ostrvima (RAMSI). iz Centra za strateške i međunarodne studi- gavare to ne krije kada tvrdi da su nedavni
Sastavljen od članova 15 država članica re- je u Washingtonu vjeruje da je kriza na So- neredi potaknuti stranim uplitanjem i da
gionalne multilateralne asocijacije zemalja lomonskim Otocima danas složenija nego im je cilj njegovo svrgavanje s vlasti. Kine-
pacifičkih ostrva – “Pacific Islands Forum”, ranije, s obzirom na veći utjecaj stranih ski ministar vanjskih poslova, pak, izrazio
predvođen Australijom, RAMSI je stigao je faktora i posebno zbog njihovog rivalstva i je uvjerenje da najnovija kriza neće uspjeti
u Honiaru u julu 2003. s jasnim mandatom podržavanja sukobljenih strana u ovoj osi- poremetiti novouspostavljene bilateralne
obnavljanja mira, ali izgradnjom nacionalnih romašenoj pacifičkoj državi. Neki krizu u veze Pekinga i Honiare.
institucija i ekonomije. Danas je očigledno Solomonskim Otocima vide kao prvi znak Centralna Vlada u Honiari, koja ima
da se ova misija izgradnje postkonfliktne početka hladnog rata između Washingtona sklopljen sigurnosni sporazum s Canberrom,
države i njenih institucija na Solomonskim i Pekinga u Pacifiku, odnosno kao hibridni kojoj je najviše u interesu mir u regiji, u po-
Otocima ne može nazvati uspješnom, a si- rat zapadne alijanse protiv Kine. moć je pozvala Australiju, a ne Kinu, iako
tuaciju danas dodatno usložnjava promje- Analitičari bliski poziciji Pekinga pak je uspostavila bliske diplomatske odnose s
na kursa u vanjskoj politici, ulazak Kine tvrde da kriza u Solomonskim Otocima Pekingom. Ovaj potez također ukazuje na
kao novog aktera u Melaneziji i nadmeta- predstavlja eklatantan primjer i signal da politički pragmatizam lidera u Honiari koji
nje s Tajvanom i SAD-om i Australijom za će male pacifičke nacije koje prekinu diplo- želi pokazati da je nezavisan, a ne podložan
kontrolu i utjecaj u ovom dijelu Pacifika. U matske odnose s Tajvanom u korist Pekin- utjecaju Pekinga. To također ide u prilog
najkritičnijim momentima gnjev lokalnog ga biti kažnjene, i to na način eksploatacije Australiji i percepcijama o njoj kao nepri-
stanovništva iskaljen je na Kinezima, koje njihovih unutrašnjih tenzija uzrokovanih strasnom akteru u regiji. n

STAV 31/12/2021 53