Page 52 - STAV broj 356 - 357

POLITIKA

održao na vlasti. Analitičari vjeruju da su
njegovo svrgavanje pokušale provesti snage
odane Pekingu. Centralna vlada ove secesio-
nističke tendencije pokušava kazniti uskra-
ćivanjem finansijske razvojne pomoći kako
bi Malaitu primorala da se odrekne svojih
protajvanskih tendencija. Nakon protesta
u Malaiti secesionističke snage tražile su
susret s predsjednikom centralne vlade u
Honiari koji je odbio je susret s njima. Po-
tom dolazi do pobune, paljevine i anarhije
u prijestolnici. Za sada vlada stvari drži pod
kontrolom samo zahvaljujući prisustvu me-
đunarodnih policijskih snaga koje pomažu
u održavanju mira.

ULOGA AUSTRALIJE
Lider pobunjeničke provincije Suidani
ne odustaje od zahtjeva za samoupravom i
poziva Vijeće sigurnosti UN-a da da svoje
mišljenje o stupnju napretka zemlje i izvrše-
nju obaveza centralne vlade dato na prego-
vorima u australijskom gradu Townsvilleu
2000. godine između centralne vlade u Ho-
niari na otoku Guadalcanal i pobunjeničke
provincije na otoku Malaita, za okončanje
sukoba koji je počeo 1998. i trajao tri godine.
Malaićanske pobunjeničke oružane milici-
je borile su se za autonomiju. Kao rezultat
sklopljenog mirovnog sporazuma Austra-
lija je kao najznačajnija regionalna sila, u
skladu sa zaključcima sporazuma, predvo-
dila mirovne snage u Honiaru kao garant
u poređenju s pljačkom i korupcijom koji sofisticiran način ušetali u politiku Solo- mira na Solomonskim Otocima. Bila je to
se vrše s vrha države, tvrdi lider opozicije. monskih Otoka pružajući finansijsku do- Regionalna misija za pomoć Solomonskim
Zato je opozicija u parlamentu bila pokre- naciju od 25 miliona dolara. Donacija nije Otocima (RAMSI), koja je trajala skoro 14
nula izglasavanje nepovjerenja predsjedni- data centralnoj vladi u Honiari, već pokra- godina, od 2003. do 2017. Oružani sukob
ku vlade Sogavareu, ali je taj pokušaj vlada jinskoj vladi u Malaiti, koja je odana vanj- na Solomonskim Otocima desio se uslijed
uspjela oboriti svojim glasovima. Vlada je skopolitičkom kursu i nastavku diplomat- socio-ekonomskih problema, a okidač je
opoziciju optužila da je zbog neuspjeha da skih odnosa s Tajvanom, a ne s Pekingom. bilo protjerivanje doseljenika sa susjednih
svrgne vladu u parlamentu posegnula za Washington je ovim potezom jasno dao do otoka koji su u Honiaru i druga mjesta na
protuzakonitim mjerama pobune i nasilja, znanja Honiari i premijeru Sogavareu da ne ekonomski razvijenijem otoku Guadacanal
što predstavlja kriminalni čin, tvrdi vlada. odobrava uspostavu odnosa s Kinom i da došli u potrazi za boljim životnim uvjeti-
Premijer Sogavare je na vlasti već 20 go- podržava secesionističku politiku provinci- ma. Riječ je o tipičnom primjeru regional-
dina, četiri premijerska mandata. Njegova jalne vlade u Malaiti. Nominalno, američka ne nejednakosti u ekonomskom razvoju i
vladavina je obilježena korupcijom, a nije pomoć namijenjena je jačanju konkurentno- posljedicama interne migracije koja je pro-
uspio riješiti ni neka od ključnih socijalnih, sti, razvoju poljoprivrede, kreiranju radnih izvela socijalni bunt i netrpeljivost između
ekonomskih i političkih pitanja na Solomon- mjesta i zaštiti okoline u okviru programa centra i periferije. Dodatni poticaj sukobu
skim Otocima. Ali, sve to bi mu bilo opro- SCALE. Amerika nipošto ne želi prepustiti bila je etnička i rasna netrpeljivost prema
šteno da nije prije dvije godine prekinuo stvari slučaju i dozvoliti da Kina, koja želi ekonomski uspješnijoj kineskoj manjini.
diplomatske odnose s Tajvanom koji traju istisnuti SAD iz Pacifika, pusti korijene Procjenjuje se da je kao rezultat pomenutog
36 godina. Promjena diplomatskog kursa na Solomonskim Otocima, koji su strateš- sukoba oko 20.000 stanovnika otoka (i pro-
u Honiari i uspostavljanje bliskih odnosa ki važni za očuvanje američke dominacije. vincije) Malaita protjerano s Guadalcanala.
s Pekingom privuklo je pažnju velikih sila, Australija je posebno osjetljiva na bilo kakve Mirovni sporazum iz Townsvillea pred-
posebno Amerike, ali i Australije. Jedna od političke promjene u ovoj zemlji, ali i inače viđao je da centralna vlada mora riješiti
najkontroverznijih odluka vlade u Honiari u regiji koje bi išle u pravcu jačanja kine- ekonomske i socijalne razlike u provinciji
jeste samovoljno dodjeljivanje, bez procesa skog utjecaja. Ni Kinezi ne sjede skrštenih Malaita. Situacija nije riješena i eskalirala je
konsultacija, cijelog otoka Tulagi jednoj ki- ruku, krajem oktobra 2021. u pobunjenič- do te mjere da su 2003. Solomonska Ostrva
neskoj korporaciji pod zakup na 75 godina. koj, proameričkoj i protajvanskoj pokraji- smatrana “propalom državom”, što je naj-
Kritičari ovu odluku smatraju nezakonitom. ni Malaita došlo je do pokušaja svrgavanja više zabrinulo Australiju, i to posebno u
Nakon odluke o prekidu odnosa s Taj- provincijalnog premijera Danela Suidanija, kontekstu nakon napada od 11. septembra
vanom i uspostave diplomatskih odnosa s koji prijeti otcjepljenjem od Solomonskih 2001. i terorističkih napada na Baliju 12.
Pekingom dolazi do aktivnijeg uključiva- Otoka i proglašenjem nezavisnosti Malai- oktobra 2002. Ova dva nesretna događaja
nja Washingtona u politiku Solomonskih te. U provincijskom glavnom gradu Auki pojačala su strah od mogućnosti da bi Solo-
Otoka. Amerikanci su krajem 2020. na vrlo održani su veliki protesti, ali se premijer monska Ostrva mogla postati meta Al-Kaide.

52 31/12/2021 STAV