Page 68 - STAV broj 356 - 357

DRUŠTVO

prevazići. Svi spomenuti izazovi s kojima “Naravno, pri svemu tome nikada se ne smije gubiti iz vida
se vjerski život Bošnjaka i njihovi običaji
posljednjih tridesetak godina kontinuirano činjenica da su Bošnjaci najzapadniji autohtoni muslimanski
suočavaju, a koje Islamska zajednica u BiH narod u Evropi čiji su postupci, posebno u današnje doba,
uspješno apsorbira, svjedoče o vitalnosti isla- opterećeni islamofobijom i terorističkim napadima osoba koje se
ma i islamske tradicije Bošnjaka”, dodaje.
On je kratkim odlomkom odgovorio i deklariraju kao jedini i ispravni sljedbenici islama. Neprestano
na naše pitanje o specifičnosti međunaci- smo pod lupom evropskih država, što često, namjerno ili
onalnih odnosa poslije rata s obzirom na
to da muslimani naše države dijele životni nenamjerno, rezultira etiketiranjem Bošnjaka, čime se, svjesno
prostor s drugim narodima. ili nesvjesno, stvaraju fizički, ali i mentalni zidovi koje je teško
“Krajem 20. stoljeća izvršena je Agresija
na BiH, koja je izazvala krupne, tektonske prevazići. Svi spomenuti izazovi s kojima se vjerski život Bošnjaka
promjene koje su neminovno utjecale na i njihovi običaji posljednjih tridesetak godina kontinuirano
međunacionalne odnose u BiH. Kulmina- suočavaju, a koje Islamska zajednica u BiH uspješno apsorbira,
cija zla i strašan biljeg na kolektivnom biću
Bošnjaka predstavlja Genocid nad Bošnjaci- svjedoče o vitalnosti islama i islamske tradicije Bošnjaka.”
ma zaštićene zone Srebrenica učinjen u ljeto
1995. godine. Bilo bi očekivano da se nakon zatekla u jednom multietničkom sred- Duranović podsjeća da su Bošnjaci
Genocida nad Bošnjacima među njima po- njobosanskom selu osamdesetih godina danas na raskršću puteva koji će zasigur-
javio revanšizam i želja za osvetom, no toga 20. stoljeća, i dalje postoji, ali se razlike u no odrediti njihovu sudbinu u Evropi. S
jednostavno nije bilo. Bošnjaci Srebrenice i identitetima u domaćinstvu, komšiluku i jedne strane, nudi im se retradicionali-
drugih mjesta u kojima su tokom Agresije gradu neprestano naglašavaju i ističu. Isti- stički pristup vjeri, koji podrazumijeva
na BiH nad njima učinjeni stravični zločini na, i danas dvije komšinice, muslimanka i kreiranje sasvim nove-stare tradicije iz
i danas su nerijetko na meti istih tih zloči- katolkinja, u jednom selu ili mahali dijele doba Božijeg Poslanika, a. s., uz nekri-
naca ili njihovih potomaka. Duboko uko- isti životni prostor i iste brige o porodici, tičko prihvatanje savremenih (zapad-
rijenjena poruka kod vjerovanja u sudbinu, ali one u današnje vrijeme ne govore istim njačkih) tehnoloških dostignuća, što je
koja se još od malih nogu uči u bošnjačkim jezikom – jedna govori bosanski, a druga paradoks koji se jedino može nazvati
osnovnim vjerskim školama, da sve što se hrvatski. Međuetničke razlike koje su se i kontradiktornom sintagmom moderni-
zbiva i događa, bilo to dobro ili loše, biva ranije naslućivale, kako tvrdi Bringa, bri- zacija tradicije (sunneta).
Božijom voljom i Njegovim određenjem, sale su bezazlene šale komšinica. Danas, “Izborom ovog puta Bošnjaci bi, bez
u takvoj mjeri je utjecala na svijest Boš- međutim, niko i ne pokušava da te razlike, svoje islamske tradicije na kojoj se stolje-
njaka da među njima uopće nije postojala ni na jednom nivou međuetničke socijalne ćima temelji njihov odnos prema drugom
ideja o revanšizmu za svirepe zločine koji interakcije, obriše. Naprotiv. One se gaje i drugačijem, ušli u zamagljen prostor i
su tokom Agresije nad njima učinjeni. No, u domaćinstvu, izučavaju u školi i traju u nesigurnu duhovnu budućnost. S druge
uprkos svoj dobroti i humanizmu koje Boš- komšiluku, kafiću ili nekoj drugoj socijal- strane, što je sasvim izvjesnije, Bošnjaci
njaci stoljećima gaje prema svim ljudima, noj sredini. Današnje Mi i Oni jasno je po- imaju priliku da osavremene svoj pristup
bili oni pripadnici njihove vjere ili ne, do tcrtano i naglašeno”, kazao nam je autor. tradiciji na način da očuvaju kontinuitet
određenih poremećaja u međunacionalnim vjerskih obreda, prepuštajući društvenoj
odnosima definitivno je došlo. Ovdje prven- BOŠNJACI NA RASKRŠĆU PUTEVA zajednici da kroz dugi period procjenjuje,
stveno mislimo na opreznost Bošnjaka pre- Na promociji knjige Bošnjačko življenje valorizira, transformira, napušta ili na-
ma drugima. Ranije su Bošnjaci, što su na- islama – Običaji i pobožne prakse u Sarajevu stavlja njegovati običaje koji su joj bitni.
učnici lijepo zapazili, bili otvoreni i srdačni istaknuto je da se hafiz Elvir Duranović u Bošnjaci, koji su stoljećima živjeli unutar
u susretu s drugim ljudima. Tako su postu- ovom, može se slobodno kazati, kapitalnom osmanske kulturne zone, prihvatili su ori-
pali, smatra Hangi, jer je unutar Osmanske naučnom djelu dosta bavio i običajima u vjer- jentalno-islamsku kulturu, ali su tokom
Države Bošnjak bio uvjeren da ga nikakvo skoj praksi Bošnjaka u postratnim periodu. stoljeća i po života unutar evropske kul-
zlo u njegovoj zemlji od njegovih komšija, “Tokom terenskog istraživanja za potre- turne zone počeli stvarati zapadnoislam-
pa i stranaca koji su kroz nju prolazili, ne be studije mnogo sam puta svjedočio snazi sku kulturu. Da li će se i u kojem smjeru
može zadesiti”, ispričao je. vjerskih običaja i tradicije. Naprimjer, za taj proces nastaviti, vrijeme će pokaza-
Ipak, u današnje vrijeme, nakon preživ- vrijeme Agresije na BiH gotovo cjeloku- ti”, ostavio je na kraju otvoreno pitanje.
ljenih stravičnih zločina, kaže da su Bošnjaci pno bošnjačko stanovništvo bilo je protje- Na samom kraju hafiz Elvir Durano-
postali oprezniji u susretu s drugima, svjesni rano s okupiranih područja. Potpisivanjem vić je istakao kako je njegova knjiga Boš-
da im najveće zlo ipak može doći od pozna- Dejtonskog mirovnog sporazuma počeli su njačko življenje islama – Običaji i pobožne
tih ljudi i komšija. On ističe da su unutar se stvarati uvjeti za povratak Bošnjaka na prakse prva studija u okviru trilogije. Da
komšiluka Bošnjaci, poput komšija Hrvata njihova predratna ognjišta. Zajedno s prvim bi se zaokružila priča o vjerskoj tradici-
ili Srba, postali suzdržaniji. povratnicima došli su i imami, uglavnom ji muslimana ovih prostora, moraju se
“Međureligijski kontakti najčešće su mlađe osobe školovane neposredno posli- uzeti u obzir dvije vrlo važne odrednice
svedeni na usputno pozdravljanje, među- je rata u nekoj od bh. medresa. Imami koji – život i obredi. U ovoj knjizi viši naučni
sobno potpomaganje kada se za to pojavi nisu potjecali iz tog mjesta i nisu poznava- saradnik u Institutu za islamsku tradiciju
potreba, pozajmljivanje alatki, čestitanje li lokalne običaje kreirali su vjerski život Bošnjaka obradio je temu života musli-
vjerskih blagdana i učešće na dženazama Bošnjaka u povratničkim džematima, ali su mana, od rođenja do smrti, a već radi na
i sahranama. Rijetko Bošnjaci danas ula- obični vjernici – džematlije, kad god je to cjelini koja će biti posvećena obredima.
ze u kuće komšija Srba ili Hrvata, kao što bilo potrebno, imame podučavali mjesnim Trilogiju će zaokruživati, kako nam kaže,
ni oni ne ulaze često kao nekad u domove vjerskim običajima, koje su i nakon povrat- istraživanja drugih naučnika koji će svoj
Bošnjaka. Komšiluk, koji je Tone Bringa ka nastavili njegovati”, priča. rad temeljiti na ove dvije studije. n

68 31/12/2021 STAV