Page 10 - STAV broj 385
P. 10
POLITIKA
Govoreći u Evropskom parlamentu 15.
marta, separatistički čelnik Dodik ponovo
je negirao da RS traži formalnu nezavisnost.
Također je podržao teritorijalni integritet
Ukrajine i osudio tamošnju upotrebu sile
“bez obzira na to odakle dolazila”. Dodik je
navodno odbio poziv Rusije da prisustvuje
paradi 9. maja kojom se obilježava pobjeda u
Drugom svjetskom ratu. Ipak, iako je Dodik
možda promijenio svoj vremenski raspored
i distancira se od Moskve, nema znakova
da preispituje svoju cjelokupnu strategiju.
HRVATI HOĆE VIŠE
Dok su Srbi pokretali nešto što se moglo
smatrati usporenim pokušajem otcjeplje-
nja, eskalirao je dugo tinjajući spor izme-
đu Bošnjaka i Hrvata u vezi s nacionalnim
izbornim sistemom. Dva su pitanja koja se
isprepliću, a za čije je rješavanje potrebna
izmjena Ustava.
Prvo pitanje odnosi se na ustavnu odred- sankcije EU-a protiv Dodika. Kompromisni scenarij nasilja uključivao bi sukobe izme-
bu koja zahtijeva da samo Bošnjaci, Hrvati prijedlog o izbornom sporu dobio je sagla- đu državnih policijskih snaga i policijskih
i Srbi mogu biti birani u državno Predsjed- snost krajem marta od glavne hrvatske stranke snaga RS, koje su, i velike i dobro naoruža-
ništvo i Dom naroda. Niz slučajeva Evrop- (HDZ BiH, op. a.) i dvije (NiP i SBBB BiH, ne, potaknute sporovima oko nadležnosti.
skog suda za ljudska prava iz 2009. godine op. a.) od tri stranke s bošnjačkom većinom U tom bi se slučaju bosanskohercegovačke
utvrdio je da te odredbe krše Evropsku koje su sudjelovale u razgovorima, ali je jed- oružane snage gotovo sigurno raspale po et-
konvenciju o ljudskim pravima, jer manji- na bošnjačka stranka (Stranka demokratske ničkim linijama, a mogle bi se formirati i
ne izvan ove tri grupe nisu podobne za te akcije) izdržala. Rivalstvo među strankama neformalne paravojne grupe, kao što se do-
visoke dužnosti. koje se natječu za bošnjačke glasove moglo godilo tokom rata od 1992. do 1995.
Čelnici bosanskih Hrvata insistiraju da bi biti razlog za neuspjeh, jer neki čelnici i Srpski čelnici, međutim, trude se na-
se ove sudske presude rješavaju zajedno s dalje zaziru od optike kompromisa s izbor- glasiti svoju miroljubivu namjeru, a Dodik
drugim pitanjem: zahtjevima hrvatske ma- nom kampanjom koja je na pomolu. obećava da RS neće upotrijebiti silu čak i
njine za “legitimnim predstavljanjem”. Ovaj Dok se ovaj spor odvija, čelnici bosan- ako bude napadnuta, umjesto da se brani
izraz odnosi se na ideju da bi se bosanskim skih Hrvata izvlače svoje frustracije opstru- “političkim sredstvima”. U skladu s tim
Hrvatima trebalo dopustiti da sami biraju irajući Vladu u Federaciji kad god mogu. stavom, nije učinio ništa da se usprotivi
svoje predstavnike na državnim dužnosti- Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i odluci Vijeća sigurnosti UN-a iz novembra
ma. Za razliku od Bošnjaka i Srba, Hrvati stranke s bošnjačkom većinom nisu se uspjele 2021. o obnovi mandata za mirovnu misi-
ne čine većinu ni u jednom entitetu i stoga dogovoriti o koalicijskoj vladi nakon izbo- ju EU-a (EUFOR), koja raspoređuje 1.100
nemaju entitetsku zaštitu. Zato su im Dom ra u oktobru 2018. godine, prethodna vlada vojnika (povećano sa 600 nakon ruske in-
naroda i Predsjedništvo vitalni. ostaje na dužnosti kao privremena. Zastoj je vazije na Ukrajinu) za još jednu godinu.
Izborni spor truje odnose na državnom blokirao imenovanja u Ustavni sud entiteta, Dodik je također iznio ideju o zadržavanju
nivou kao i u Federaciji, ali neposredno pot- koji je smanjen na pet (od ukupno devet) srpskih vojnika unutar smanjene bosanske
kopava svaku nadu da bi Hrvati i Bošnjaci sudija i stoga ne može ispuniti svoj man- “paradne” vojske, umjesto njihovog povla-
mogli nastupiti ujedinjeno protiv srpskog dat. Rizik je da će HDZ i njegovi saveznici čenja. Za sada ništa ne ukazuje na neobično
separatizma. Doista, imalo je upravo obr- iskoristiti sva mjesta koja osvoje u oktobru ili neobjašnjivo ponovno naoružavanje, ili
nuti učinak, okupivši hrvatske vođe i Do- da nastave ili eskaliraju svoju opstrukciju. druge indikacije da neko planira upotrije-
dika u međusobnom protivljenju Sarajevu. Bauk oživljene vojske bosanskih Srba biti silu u velikim razmjerima.
Štaviše, Hrvatska, koja ima znatnu težinu uznemirio je mnoge promatrače, ali ne čini Ruska invazija na Ukrajinu mogla bi
kod bosanskih Srba, vjerovatno neće upo- se kao neposredna vjerovatnost. Doista, od- zakomplicirati ili spriječiti obnovu man-
trijebiti svoju moć da suzbije prividno se- govarajući na međunarodni pritisak, Dodik data EUFOR-a od Vijeća sigurnosti u no-
cesionističko skretanje Banje Luke, dok su je odustao od ranije prijetnje ponovnom us- vembru 2022. Evropska misija neće ostati
oni i bosanski Hrvati složni. postavom vojske i sada, umjesto toga, pred- bez produženja. Ako Moskva stavi veto
Naprotiv, Hrvatska (zajedno sa Sloveni- laže smanjenje državnih oružanih snaga. S na produženje, i napetosti u Bosni rastu,
jom i Mađarskom) je jasno rekla da će blokirati obzirom na ovu pozadinu, najvjerovatniji NATO (koji ima ured u Sarajevu za potrebe
Rat u Ukrajini zaustavio je secesionističku kampanju RS-a. Dana 6. juna Skupština RS-a je na šest
mjeseci pauzirala provođenje svojih separatističkih mjera zbog “geopolitičkih okolnosti”. Banja
Luka treba rusku podršku i zapadnu neaktivnost da bi uspjela u svom pokušaju otcjepljenja – a čini
se da niti jedan od uvjeta nije pouzdano ispunjen s obzirom na to da je Moskva ometena ratom i
da je Zapad aktivniji u regiji nego što je bio desetljećima. Govoreći u Evropskom parlamentu 15.
marta, separatistički čelnik Dodik ponovo je negirao da RS traži formalnu nezavisnost.
10 22/7/2022 STAV